fakta.ba

Da li Rusija zaista ima podršku “prijateljskih” zemalja?

Ruska invazija na Ukrajinu podijelila je svijet, a Rusija je…

Ruska invazija na Ukrajinu podijelila je svijet, a Rusija je napravila i zvanični spisak koji je, možemo reći, definisao tu podjelu.

Nedugo nakon novih sankcija i izjašnjenja zemalja o podršci ruskoj politici, Ruska Federacija je objavila spisak prijateljskih i neprijateljskih zemalja. Među prijateljskim zemljama su se našle Alžir, Afganistan, Bjelorusija, Brazil, Egipat, Saudijska Arabija, Irak, Iran, Kina, Sirija, Pakistan, Srbija, Turska i druge.

U neprijateljske zemlje spadaju 22 zemlje iz svijeta i 27 iz Evropske unije.

Armenija, Kazahstan, Azerbejdžan i Gruzija neke su od neutralnih zemalja koje također nisu “okrenule leđa” Rusiji.

Nakon velikih promjena i jasne podjele zemalja na one koje najoštrije osuđuju rusku invaziju i one koje je podržavaju ili se bar nisu izjasnili, prijateljske zemlje su ostale u političkoj i ekonomskoj povezanosti sa Rusijom, a neke od njih su i počele aktivno jačati saradnju sa ovom zemljom.

Bjelorusija je pored jake ekonomske saradnje sa Rusijom redovno organizuje zajedničke vojne vježbe i najglasnije podržava ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, koji je skoro 30 godina na vlasti u “demokratskoj državi”, nastupa kao najvatreniji navijač ruske politike i propagande dok se druge zemlje ipak ne oglašavaju toliko precizno i ne iskazuju podršku toliko glasno.

Ekonomska saradnja zakazala

Sankcije zapadnih zemalja Rusiji, između drugih brojnih ograničenja, uključuju i isključenje nekoliko banaka iz sistema SWIFT. Brojne svjetske banke su otišle iz ove zemlje i obustavile rad sa ruskom valutom. Rusija je, kao odgovor na ova ograničenja, zabranila plaćanje plina koji isporučuje drugim zemljama stranom valutom, već isključivo rubljama.

Iako je Evropska unija odbila taj uslov koji nije u skladu sa uvedenim sankcijama, pojedine organizacije su pronašle način za plaćanje ruskog plina. Istovremeno Mađarska, Bjelorusija, Turska i Kina zvanično su pristale na taj uslov.

Ruska ekonomija, nakon što su njene najveće banke isključene iz SWIFT-a, brzo se snašla i većinu transakcija je prebacila na domaći platni sistem “Mir”. Brojne države su na početku podržale plaćanje preko ovog sistema, međutim, došlo je određenih promjena. Od septembra prošle godine nkoliko zemalja, među kojima je i Turska, počele su odbijati korištenje ovog sistema. Nakon toga, od početka 2023. godine Kina, Turska, Ujedinjene Arapske Emirate, nekoliko postsovjetskih republika odbili su rad sa ruskim kreditnim institucijama koje su sada pod ograničenjima.

“Očekivanja da će se u Kini stvoriti red onih koji žele pomoći Rusiji pokazala su se uzaludna. Najveće banke (​​Banka Kine, ICBC, China Construction Bank) odbijaju da prihvate uplate od banaka iz Ruske Federacije koje se našle pod sankcijama”, rekao je potpredsjednik Rosbanke Aleksandar Rahmanin.

Iako u političkoj sferi Kina jasno daje do znanja svijetu da ima dobre odnose s Rusijom, ipak u ekonomskoj sferi dolazi do određenih zastoja.

Turska jedan je od najneutralnijih igrača u trenutnoj situaciji. Od samog početka rata u Ukrajini, Turska je odbila da zvanično osudi invaziju, nije pristala ni na uvođenje sankcija. Iskusno je balansirala između dvije strane nudivši sebe kao glavnog pregovarača i zemlju u kojoj se može postići dogovor. Sada, nakon skoro godinu dana od početka rata, Turska se i dalje trudi održavati neutralnu poziciju i ne iskazuje jasnu podršku, iako se nalazi na spisku prijateljskih zemalja Rusije.

Lični interesi iznad ruskog utjecaja

Kazahstan je krajem januara odlučio da obustavi trgovinsko predstavništvo u Rusiji što će u narednom periodu otežati ruskim firmama i poduzetnikama da preko Kazahstana nastave rad u zemljama koje su uvele sankcije Rusiji. Ova vijest jedna je u nizu koje pokazuju da mnoge zemlje, koje su u velikoj mjeri ovisne o Rusiji, ipak na prvo mjesto stavljaju lični interes.

Ranije Kazahstan je pooštrio pravila poslovanja u zemlji stranim prijevoznicima, uključujući i ruske, kako bi ograničio mogućnost Rusije da zaobilazi sankcije. Ministar vanjskih poslova Mukhtar Tleuberdi rekao je da se Kazahstan neće pridružiti sankcijama Rusiji, ali ne namjerava da joj pomaže u zaobilaženju postojećeg režima ograničenja.

Osjetljiva “neutralna” pozicija Armenije

Na relaciji odnosa Rusije i Armenije situacija nije puno bolja. Nakon dolaska na čelo vlade Armenije Nikola Pašinjana ova zemlja je postala bolna tačka Rusije. Opozicioni političar je tokom svoje karijere kritikovao prethodnu vladu zbog previše bliskih odnosa s Rusijom, ali kada je došao na vlast suočio se sa brojnim problemima zbog kojih i danas mora održavati “normalne” odnose sa susjednom zemljom.

Zbog takvog stava Pašinjana Armenija se nije našla na spisku prijateljskih zemalja, ali je ipak ostala među neutralnim zemljama. Zbog velikog utjecaja Rusije na ekonomiju ove zemlje, Armenije nije uvela sankcije Rusije i nije osudila invaziju, ali dijalog između ovih zemalja dodatno se ohladio.

Zamrznuti sukob s Gruzijom

Gruzija, jedna od postsovjetskih republika, čij se glas rijetko čuje u svijetu. Jedna je od neutralnih zemalja na spisku Rusije. Situacija u ovoj zemlji je malo kompleksnija. Odnosi između Rusije i Gruzije se zaoštravale od raspada Sovjetskog saveza kada je Gruzija postala nezavisna država.

Tokom 2008. godine eskalirao je konflikt zbog gruzijske pokrajine Južne Osetije. Gruzijska vojska je ušla na teritoriju ove pokrajine koja teži nezavisnosti od 1991. godine, a koju podržava i Rusija. Ruska vojska je pokrenula vojnu akciju na ovoj teritoriji koja je bila odgovor Gruziji. Rat je trajao pet dana, a sukob se proširio i na susjednu pokrajinu Abhaziju. Težnja prema nezavisnosti i ruski utjecaj na ovom području postali su zamrznuti sukobi koji mogu eskalirati svakog dana.

Nakon velikih antiruskih protesta u Gruziji 2019. godine uslijedila je ruska reakcija. Zemlja je ukinula sve direktne letove u susjednu državu.

Zbog napete situacije na ovim područjima sve tri teritorijalne jedinice su se našle na ruskom spisku neutralnih zemalja. Gruzija u isto vrijeme nije uvela sankcije Rusiji. Iako od 2019. godine direktni letovi nisu uspostavljene, granice su ostale otvorene i tako nakon početka ruske invazije ruske izbjeglice se masovno počele seliti u Gruziju. Još veći val izbjeglica je pogodio Gruziju u oktobru 2022. godine nakon početka “djelimične mobilizacije” u Rusiji.

Naime, nijednoj od strana nije u interesu da situacija u ovom regionu eskalira. Stoga se velikih promjena u odnosu između ove dvije zemlje nije bilo ni sada. Mali trzaji nedavno su uslijedili od gruzijske opozicije. Prije nekoliko dana gruzijska opozicija je predstavila rezoluciju o skraćenju perioda bezviznog boravka Rusa u ovoj zemlji. Prema sadašnjem Zakonu ni građanima Rusije, kao ni stanovnicima Evropske unije viza za ulazak u Gruziju nije potrebna te mogu boraviti u ovoj zemlji godinu dana. Prema novom prijedlogu opozicije ovaj rok bi se smanjio.

Dok opozicija Gruzije pokušava da smanji broj ruskih izbjeglica kroz državni parlament, Rusija je u isto vrijeme odlučila da zavtori granicu sa ovom zemljom. U svjetlu širenja nezvaničnih informacija o povećanju ruske vojske i nove mobilizacije ova vijest je zabrinula građane Rusije. Koliko će trajati zabrana prelaska preko rusko-gruzijske granice i da li će utjecati na ionako zategnute odnose dvije zemlje nije poznato.

Gruzija je još jedan primjer zamrznutog sukoba odmrzavanje kojeg sada može predstavljati za Rusiju veliku opasnost.

Iako se Ruska Federacija hvali na sve strane jakom podrškom brojnih “prijateljskih” zemalja, na djelu vidimo veliku suzdržanost saveznika i primoranost “neutralnih” zemalja da ostaju neutralne zbog prevelikog utjecaja Rusije na njihovu ekonomiju i politiku.

Pratite nas
This message is only visible to admins.
Problem displaying Facebook posts.
Click to show error
Error: Server configuration issue

Copyright © 2023 fakta.ba | Powered by fakta.ba