Dobna diskriminacija u BiH: Izazovi i potreba za inkluzivnim društvom

Diskriminacija zbog dobi predstavlja ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini, što uključuje nepravedno postupanje prema starijim osobama i mladima. Ova vrsta diskriminacije može se očitovati u različitim aspektima života, od zapošljavanja do pristupa zdravstvenim uslugama.

Prema medijskim izvještajima u posljednje vrijeme često svjedočimo situacijama gdje su osobe starije životne dobi napadnute, opljačkane, pa čak i ubijene od strane bližih ili daljih osoba koje poznaju.

Posmatajući segment zdravstvenog sistema osobe starije životne dobi koje žive same i nemaju njegu i brigu mlađih osoba (djece, članova/ica porodice), nalaze se u nepovoljnom položaju jer moraju same/i da idu po uputnice kod ljekara, na preglede u različite zdravstvene ustanove koje su prilično udaljene jedne od drugih i slično. Ukoliko govorimo o domovima za stare i iznemogle koji postoje u Bosni i Hercegovini oni su većinom finansijski nedostižni mnogim starijim i iznemoglim osobama koji/e žive sami/e. Tako da postoji jasna diskrepancija između onih osoba koji/e imaju pored sebe djecu ili druge članove porodica koji/e mogu da im finansijski pomognu i olakšaju život i onih starijih osoba koji su sami/e i prepušteni su sami sebi jer trenutni zdravstveni sistem tim osobama ne nudi neke značajne olakšice.

Starije osobe često su suočene s predrasudama i stereotipima koji ih prikazuju kao manje sposobne ili manje vrijedne od mlađih generacija. To može rezultirati teškoćama u pronalaženju posla ili pristupu određenim uslugama, što dodatno otežava njihovu ekonomsku i socijalnu integraciju. Starije osobe često imaju ograničen pristup informacijskoj tehnologiji i digitalnim vještinama, što ih može staviti u nepovoljan položaj u modernom digitalnom društvu. S druge strane, mladi ljudi često se suočavaju s predrasudama o nedostatku iskustva ili ozbiljnosti, što može ograničiti njihove mogućnosti za zapošljavanje i napredovanje ili dovesti do njihove marginalizacije u društvu, što može rezultirati nižom razinom samopouzdanja i manjim angažmanom u javnom životu. Mladi ljudi često su suočeni s preprekama u pristupu visokom obrazovanju i zapošljavanju, što može rezultirati dugoročnim ekonomskim i socijalnim posljedicama za njihovu budućnost.

Starosna dob, kao osnov po kojem je zabranjena diskriminacija, navedena je u Zakonu o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Važno je istaknuti da su starije osobe i mladi važan dio društva te da zaslužuju poštovanje i podršku. Promicanje svijesti o štetnosti dobne diskriminacije i osnaživanje starijih osoba i mladih kako bi se suprotstavili predrasudama ključni su koraci prema stvaranju inkluzivnijeg društva.

Dobna diskriminacija često se preklapa s drugim oblicima diskriminacije, poput rodne ili etničke diskriminacije, što dodatno otežava položaj starijih i mlađih osoba u društvu. Ovaj vid diskriminacije predstavlja ozbiljan izazov za Bosnu i Hercegovinu, ali uz zajednički napor svih dijelova društva, moguće je stvoriti okruženje u kojem se svaka osoba tretira s poštovanjem i ima jednake mogućnosti, bez obzira na dob.

(Realizaciju projekta podržalo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH)