fakta.ba

Fojnička ahdnama iz 1463. godine: Veliki značaj kulturnog događaja i manifestacije u Milodražu

Ahdnama je nastala 326 godina prije francuske buržoaske revolucije 1789.…

(Projekt promocije ruralne kulture na području Srednjobosanskog kantona podržalo je Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta – za oblast kulture SBK)

Manifestacija u Milodražu kod Fojnice koja se obilježava svake godine 28. maja, a koja predstavlja dan kada je 1463. godine napisana Fojnička ahdnama – dokument koji svjedoči o višestoljetnoj slobodi vjere u multireligijskoj BiH, jedna je od najvećih kulturnih manifesticija u BiH, a koja se organizira i dešava u ruralnom području.

Ahdnamu je turski sultan Mehmed Fatih II izdao 28. maja 1463 god. u svom logoru na polju Milodraž kod Fojnice.

Sultan Mehmed Fatih je primio fratra Anđela Zvizdovića, starješinu franjevačkog reda u Bosni, jer je ovaj zatražio zaštitu za bosanske katolike. Rezultat ovog razgovora bila je ahdnama kojom sultan pod svoju zaštitu stavlja bosanske katolike i daje garancije za one koji su izbjegli da se mogu slobodno vratiti.

Ahdnama koju je fra Anđelu Zvizdoviću predao sultan Mehmed II.

Ahdnama predstavlja izuzetan instrument pravne zaštite drugog i drugačijeg, u skladu sa tolerantnim stavom muslimanske države prema pripadnicima kršćanskih i jevrejskih vjerskih zajednica. Ovakvih dokumenata u to doba u Evropi nema a progoni na vjerskoj osnovi su u samim temeljima Evrope tog doba.

Ahdnama je poznata kao jedan od najstarijih dokumenata o ljudskim pravima u historiji, (starija je Medinska povelja iz 623. godine).

Ahdnama je nastala 326 godina prije francuske buržoaske revolucije 1789. godine i 485 godina prije međunarodne deklaracije o ljudskim pravima 1948. godine.

TEKST AHDNAME

„Ja sam sultan Mehmed han, neka je poznato svima, uopće od prostog puka kao i odjeljenjima ova moja vlastodržaća povelja, kojom bosanskim svećenicima ukazujem veliku pažnju, te zapovijedam: spomenutim i njihovim bogomoljama ne smije biti smetnje ni pritiska, neka se smjeste u svojim bogomoljama, te kako od uzvišene moje strane, tako od mojih vezira, niti od mojih podčinjenih, niti od mojih podanika – raje niti od svega stanovništva cjelokupne moje države spomenutim niko se ne smije miješati u njihove stvari niti ih napadati, ni vrijeđati ni njih ni njihov život, njihov imetak ni njihove bogomolje.

Također iz tuđine osobito u moju državu dovoditi ljude dozvoljava im se. Stoga spomenutim izdajem moju uzvišenu zapovijed u kojoj im posvećujem svoju brigu i pažnju, te se kunem teškom zakletvom: Stvoriteljem i Gospodarom zemlje i nebesa, sa sedam mushafa, sa velikim Božijim poslanikom (Muhammedom) i sa 124.000 pejgambera i sa sabljom koju pašem da ovim što je napisano nikoje lice ne smije se suprotstaviti dok god ovi služe meni i mojoj zapovjesti budu pokorni.“

Pisano 28. maja 1463.
Na granici Milodraža
Fatih sultan Mehmed.

Pratite nas
This message is only visible to admins.
Problem displaying Facebook posts.
Click to show error
Error: Server configuration issue

Copyright © 2023 fakta.ba | Powered by fakta.ba