Heroj koji je zaustavio užas Azovstala: Objavljeni tajni razgovori Putinovih generala o opsadi Mariupolja

Više od godinu dana trajala je borba za Mariupolj, koji je za Ruse strateški važan položaj, a za Ukrajince predstavlja simbol borbe za vlastitu domovinu. CNN je objavio detalje razgovora ruskih generala o tome kako je okončana opsada ovog grada.

Ruski predsjednik Vladimir Putin sjedio je u aprilu prošle godine u Kremlju nasuprot svog ministra obrane, pogrbljen u svom sjedištu i uhvatio se za sto. Razgovarali su o ruskoj opsadi fabrike željeza i čelika Azovstal u strateškom gradu Mariupolju, u jugoistočnoj Ukrajini.

Za Ukrajince, Azovstal je postao sumoran, ali moćan simbol otpora, pružajući utočište oko 2.600 vojnika i civila dok je objekt nalik tvrđavi sedmicama uništavan ruskim bombardiranjem. Za Moskvu je ta lokacija bila frustracija, posljednja tvrdoglava pozicija u gradu nad kojim su ruske snage inače preuzele kontrolu sedmicama ranije.

“Blokirajte industrijsku lokaciju, tako da ni muha ne može pobjeći”, rekao je Putin, a njegovu zapovijed prenijela je državna televizija.

No dok je ruski predsjednik naredio stezanje obruča oko glomaznog fabričkog kompleksa, mala skupina spremala se započeti tajne pregovore o prekidu opsade. Oni su uključivali dvojicu Putinovih najviših generala i ukrajinskog zastupnika koji je nekada služio kao sovjetski padobranac. CNN ekskluzivno otkriva detalje o tome kako je dogovor sklopljen i ko je bio uključen u osjetljive razgovore.

Oleksandr Kovalov, član ukrajinskog parlamenta iz regije Donjeck i veteran sovjetsko-afganistanskog rata, rekao je za CNN da je posredovao u ranim fazama pregovora. Dva visoka generala iz ruske vojne obavještajne agencije, naširoko poznate kao GRU, predstavljala su drugu stranu: general pukovnik Vladimir Alexseyev, drugi u zapovjedništvu GRU-a, i general bojnik Alexander Zorin, obojica rođeni u Ukrajini.

Alexseyev je povezan s nizom međunarodnih incidenata posljednjih godina. Bio je među četvoricom vojnika GRU-a koje je 2016. sankcioniralo Ministarstvo financija SAD-a zbog opsežne zlonamjerne cyber aktivnosti usmjerene na potkopavanje američkih demokratskih procesa, uključujući miješanje u izbore. Velika Britanija i Evropska unija sankcionirale su ga 2019. godine zbog trovanja bivšeg ruskog obavještajca Sergeja Skripala u Engleskoj smrtonosnim nervnim agensom.

Zorin je u međuvremenu služio kao Putinov izaslanik za Siriju, igrajući aktivnu ulogu u razgovorima između režima predsjednika Bashara al-Assada i opozicionih i pobunjeničkih frakcija u zemlji.

Njihova uključenost baca svjetlo na važnost koju je Putin pridao rješavanju zastoja oko Azovstala i zauzimanju Mariupolja, osiguravajući svoj dugo željeni kopneni most između Krima i Rusije, koju smatraju jednom od najvećih nagrada ruske invazije.

To također ilustrira priču o kojoj se puno izvještava, ali koju je teško dokazati, da je ruski predsjednik preuzeo kontrolu nad brutalnim sukobom od glavne domaće obavještajne agencije u zemlji, Federalne sigurnosne službe, ili FSB-a, i stavio ga u ruke vojnim špijunima, GRU-u.

“Od prošlog ljeta vojni obavještajni generali preuzeli su istaknutiju ulogu kako je Putinu sinulo, to više nije bila ‘specijalna operacija’ nego konvencionalni rat”, rekao je za CNN Andrej Soldatov, ruski istraživački novinar i obavještajni stručnjak koji je sada u egzilu u Londonu.

“Nažalost, to znači da Putin priprema zemlju za dugi konvencionalni rat”, poručio je Soldatov.

Godinama je Ukrajina bila dio portfelja FSB-a, prepuštanje kontrole nad ratom GRU-u označilo je seizmičku promjenu u načinu na koji je Putin gledao na tu službu.

U eseju Centra za analizu evropske politike, Soldatov i njegova kolegica Irina Borogan napisali su da Putina nije impresioniralo što su FSB-ove vrlo tajne planove za invaziju dobili zapadni obavještajci. Ruski predsjednik je očito bio nezadovoljan i obećanim “potpunim izostankom narodnih pobuna ruskog govornog područja”.

Podzemno sklonište

Nakon što su izvršile invaziju na Ukrajinu 24. februara prošle godine, ruske su snage za nekoliko dana stigle do grada Mariupolja, ali su zatim provele mjesece pokušavajući ga u potpunosti zauzeti. Azovstal je brzo postao epicentar borbe.

Ruske snage granatirale su objekt danonoćno sedmicama. Posljednji otpor Ukrajinaca postajao je sve očajniji kako su se zalihe hrane i vode smanjivale, a stotine žrtava ostale su bez odgovarajuće medicinske skrbi. Zbijeni pod zemljom u sumornim uvjetima , mnogi vojnici i civili počeli su sumnjati da će ikada živi pobjeći iz te fabrike.

U tom je trenutku ušao Kovalov. Zastupnik predstavlja izbornu jedinicu regije Donjeck, na istoku zemlje, gdje je vodio kampanju za ukidanje državnog zakona koji propisuje ukrajinski kao službeni jezik, što je važno pitanje za mnoge ljude koji govore ruski u tom području.

Oleksandr Kovalov, lijevo, sastaje se s ruskim general-pukovnikom Andreyem Sychevoyem, u sredini, i njegovim FSB-ovim kontaktom Valentinom Kryzhanovskyjem, desno, na napuštenoj cesti u Mariupolju (Foto: CNN)

Kovalovljeva odanost bila je pod lupom u prošlosti. Godine 2014. optužen je za pomaganje u bijegu pripadnika sada već nepostojeće jedinice specijalnih policijskih snaga, poznate kao Berkut, nakon što su izveli nasilno slamanje prodemokratskih prosvjednika na Euromaidanu. On je zanijekao podršku Berkutu i rekao za CNN da im je pomogao u bijegu kako bi spriječio daljnje krvoproliće u Kijevu.

Taj je cilj bio središnji dio njegovog rada od početka rata. Dok je ruski napad na Mariupol i Azovstal popuštao, Kovalov se sjeća kako je mislio da neko mora pokušati zaustaviti ludilo. “Ne žele svi ljudi rat. Mnogi shvaćaju da je to loše i svako na svojoj razini pokušava pronaći rupu za malo pomirenje”, kazao je Kovalov.

Kovalov je rekao da je iskoristio kontakt FSB-a u Moskvi, Valentina Kryzhanovskog, u nadi da će spriječiti brutalnu opsadu. Kryzhanovsky, bivši agent Ukrajinske obavještajne službe (SBU) koji je prebjegao u Rusiju 2014. i pridružio se FSB-u, u Ukrajini se smatra izdajnikom.

Dvojica muškaraca razgovarala su o civilima koji su ostali u Azovstalu. “Tu su žene, djeca, smislimo nešto”, prisjetio se Kovalov.

Prema njegovim riječima, mnogi drugi su bez puno sreće pokušali pregovarati o pristupu željezari Azovstal. “Bilo je 11 neuspješnih misija prije mene, a niko nije vjerovao da je uopće moguće doći tamo”, rekao je.

Također, rekao je da je jasno iznio svoje planove uredu general bojnika Kyryla Budanova, šefa ukrajinske vojne obavještajne agencije. Iako je Budanov sumnjao u svoje šanse, Kovalov je rekao da mu je dao svoju podršku.

Zahuktavaju se pregovori u Mariupolju

Dana 25. aprila, Kovalov je napravio svoje prvo putovanje u južnu Ukrajinu pod ruskom okupacijom od početka rata, naoružan tajnim lozinkama i šifriranim komunikacijskim uređajima od Budanova, kako je rekao, kako bi olakšao prolaz kroz kontrolne tačke na ukrajinski teritorij pod ruskom kontrolom i uspostavio vezu s Azovim zapovjednicima.

Kovalov je sudjelovao u nekoliko pregovora, uključujući sastanak ukrajinskog i ruskog izaslanstva koji je održan na jednom od ulaza u Azovstal (Foto: CNN)

Bio je šokiran razaranjem kojem je svjedočio na ovom kratkom obilasku grada u pratnji, njegovom prvom od tri obilaska, i dokumentirao je prizor u videima i fotografijama, koje je podijelio s CNN-om.

CNN je ispitao njihove metapodatke, ili podatke o datoteci, koji su bili usklađeni s vremenom i datumom Kovalovljevih putovanja. Jedan isječak snimljen iz automobila, koji prikazuje zacrnjene visoke zgrade i razbijene izloge, geolociran je na aveniju Metalurhiv u Mariupolju pomoću dostupnih slika ulica.

“Bombardirani smo, granatirani smo. Bili smo u potpuno uništenom gradu. Grad koji je praktički izbrisan s lica zemlje. Upravo smo bili u srcu rata”, rekao je.

Kovalov je rekao da je cijeli dan sjedio s generalom, zvanim Don. Sychevoy je bio odgovoran za vođenje napada na Mariupolj, a priča se da je zamijenio general-pukovnika Alexandera Zhuravlyova nakon početnih kolebljivih faza rata.

Civili su bili prioritet, njihove očajničke molbe i pogoršanje zdravlja zaokupili su pažnju svijeta. Kovalov je odigrao svoju ulogu u njihovom konačnom oslobađanju, rekavši za CNN da je pomogao uvjeriti “drugu stranu da će spašavanje, prije svega, djece, žena i ranjenika, biti čin razuma, čin humanosti.”

Početkom maja, Ujedinjeni narodi i Međunarodni odbor Crvenog križa evakuirali su stotine civila iz Azovstala i drugih područja lučkog grada u nizu operacija.

Ali vojnici su ostali i ruski udari na elektranu ponovno su započeli. Kovalov se vratio u Mariupolj i za pregovarački stol 9. maja, koji se u Rusiji slavi kao “Dan pobjede”. Ovaj put su pregovori s obje strane bili ubrzani, rekao je.

Do tog trenutka Budanov je inzistirao da njegovi predstavnici budu na sastancima i poslao je prvog zamjenika Dmitrija Usova. Rusi su odlučili da također moraju poboljšati svoju igru.

CNN je kontaktirao rusko Ministarstvo obrane za komentar o pregovorima.

Trenutak povjerenja

Kako su pregovori dalje napredovali, dogovoren je treći posjet Mariupolju i odigrala se jedna od najčudnijih scena rata, sastanak između ruskih generala koji su upravljali krvavim ratom i ukrajinskih vojnika koje je Moskva opisala kao “neonaciste”.

Kovalov je rekao da su, kada su pregovori ozbiljno započeli, uvjeti bili jednostavni: ukrajinski borci će se prestati boriti, odustati od fabrike i biti odvedeni u ruski pritvor.

“Ovdje su postojali uvjeti za obostrani prekid vatre, civilizirana predaja Azovstala, civilizirani uvjeti za naše ratne zarobljenike i razmjena”, rekao je.

Sporazum je proveden bez problema, rekao je Kovalov. Kasnije tog dana najteže ozlijeđene iz pogona su iznijeli na nosilima.

Te večeri je zamjenik ukrajinskog ministra obrane objavio da je počela evakuacija ukrajinskih vojnika iz Azovstala. Hanna Maliar rekla je da su 53 ozlijeđena vojnika prebačena u rusku bolnicu, a da je 200 premješteno u pritvorski centar u Olenivki, u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck (DPR).

Sljedećeg dana, 17. maja, oko podneva, naizgled beskonačan niz vojnika započeo je svoju povorku u zarobljeništvo – mršavi i blijedi, mnogi na štakama ili nosilima, drugi šepajući, a neki ozbiljno osakaćeni. “Gledajući kako su napustili Azovstal, shvatio sam da naš trud nije bio uzaludan”, kazao je Kovalov.

Kovalov je uspio dobiti pristup vojnicima 18. maja u DPR-u. Tamo je snimio uvjete u kojima žive, te liječnike koji su im bili na raspolaganju. Ovo je bio posljednji put da ih je vidio.