Autor: Fakta
Buško jezero (Buško blato), koje se nalaze na teritoriji Bosne i Heregovine, smatra se najvećom hidroakumulacijm u jugoistočnoj Evropi. U Hrvatskoj, je 1972. godine, za vrijeme bivše Jugoslavije, izgrađena hidroelektrana „Orlovac“, instalirane snage 237 megavata, koja koristi vodu iz bh. jezera Buško blato.
Također, značajan dio hidroenergetskog sistema HE „Orlovac“ nalazi se na teritoriji BiH i njima se omogućava prikupljanje, akumuliranje, dovođenje i korištenje hidrenergetskog potencijala vode iz ovog sistema u BiH za proizvodnju električne energije na strojaru HE „Orlovac“ u Republici Hrvatskoj i nizvodnim hidroelektranama rijeke Cetine u Hrvatskoj.
Pored hidroekumulacije Buško blato i akumulacije Manda, tu je i kompenzacijski bazen Lipa sa pripadajućim objektima (branama, injekcionim zavjesama, kanalima, crpnim stanicama), a za njihovo održavanje i upravljanje korisnik iz Hrvatska je uspostavio gospodarsko društvo C.S. „Buško blato“ d.o.o. Nije poznato da li se radi o poslovnoj jednici hrvatske elektroprivrede ili je domaći subjekt. Na njeno ime izdate su dozvole od strane Agencije za vodno područje Jadranskog mora (BiH) za potrebe proizvodnje električne energije u HE „Orlovac“ Sinj, Hrvatska.
U okviru dokumenta Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine, Sarajevo iz 1994. godine u kojem su dati podaci za HE „Orlovac“ kao hidroenergetsko rješenje korištenja voda sliva rijeke Cetine, čija je srednja godišnja proizvodnja 850 gigavata, pri instaliranoj snazi 234 megavata, te je u napomeni navedeno da 50 posto snage i proizvodnje pripada BiH. Zanimljiva je činjenica da 117 megavata instalirane snage ili 425 gigavata godišnje, predstavlja snagu od 20 malih hidroelektrana.
S obirom na to da je sporan Zakon o koncesijama Federacije BiH te u skladu s njim naknade državi niko ne plaća, Kanton 10 uveo posebnu naknadu od interesa za Kanton koja se plaća za zahvatanje vode za proizvodnju električne energije i druge tehnološke svrhe iz Buškog jezera. Taj kantonalni zakon vrijedi sve dok korisnik vode iz Buškog jezera ne potpiše ugovor o koncesiji za korištenje vode po Zakonu o koncesijama FBiH.
Tu posebnu vrstu naknade za eksploataciju voda uveo je i Hercegovačko-neretvanski kanton i istu već više godina plaćaju obje elektroprivrede u FBiH na području tog kantona.
Ova naknada je 10 puta veća od vodne naknade za zahvatanje vode za proizvodnju električne energije po Zakonu o vodama FBiH, pa je samo Elektroprivreda BiH Vladi HNK od 2013. do 2019. platila više od 44 miliona KM.
Međutim, iako hrvatsko preduzće kao korisnik bosanskohercegovačke vode plaća Kantonu 10 plaća naknadu za potopljeno zemljište (naknada lokalnoj zajednici za gubitak prostora pod akumulacijom HE Buško blato koji općine ne mogu koristiti za druge namjene), kao i posebne vodne naknade za korištenje vode za proizvodnju električne energije, to ga apsolutno ne oslobađa obaveze sklapanja ugovora i plaćanja koncesionih naknada za korištenje vode kao općeg dobra BiH za proizvodnju električne nergije za tržište. U praksi to znači, da hrvatsko preduzeće koje koristi vodu Bosne i Hercegovine ima obavezu naknadu plaćati i institucijama Bosne i Hercegovine.
Međutim, umjesto da Hrvatska elektroprivreda (HEP), koja koristi prirodno dobro naše države, Bosni i Hercegovini uplaćuje sve zakonom predviđene naknade, oni su se odlučili, ne samo da ne plaću bh. institucijama, nego pravnim putem pokušavaju osporiti i kantonalne zakone prema kojima trenutno plaćaju naknadu Kantonu 10.
Potpuno je neshvatljivo zašto institucije susjedne Republike Hrvatske na ovaj način ponižavaju BiH, njene institucije, ali i građane. Posebno čudi zašto Elektroprivreda Hrvatske želi osporiti i naknade koje je trenutno obavezna plaćati Kantonu 10, jer se zna da na tom području živi stanovništvo hrvatske nacionalnosti.
Ova tema u narednom periodu trebale bi posebno razmatrati institucije BiH, odnosno Vijeće ministara BiH, jer je to jedna od vrlo spornih tačaka neslaganja dvije države. U praksi se dešava da Hrvatska besplatno i bespravno koristi vodu kao prirodno bogatstvo BiH, proizvodi električnu energiju, a zauzvrat u BiH, osim što nanosi ekonomsku štetu, uništava naš okoliš, biodiverzitet, doprinosi nestanku okolnih rijeka…
Poznato je da u hrvatski premijer Andrej Plenković u javnosti izražava spremnost za rješavanje ovog pitanja, ali na način „ daće poštovati i prilagoditi se eventualnim izmjenama zakona“, znajući vjerovatno da neće doći do izmjena tih zakona, jer će se za to pobrinuti kadrovi HDZ-a u BiH.
To je potpuno sigurno jer se zna koliko je u BiH nemoguće donijeti bilo kakav zakon koji se tiče imovine i vlasništva. Valjda zbog toga je i tradicija da ministarstva u čijoj su nadležnosti Zakon o koncesijama i Zakon o prostornom planiranju već tradicionalno vode ministri HDZ-a.
Postavlja se jasno pitanje, do kada će Bosna i Hercegovina biti zemlja u kojoj vam susjedi uzmu vodu iz Buškog jezera, zatvore prolaz otvorenom moru, radioaktivni otpad odlažu pred vašim vratima…? Bit će tako sve dok glasno šute bh. institucije.