fakta.ba

Njemačka u budžetskoj krizi, ostala uskraćena za 60 milijardi eura

Njemačka je u budžetskoj krizi nakon što je hitno zamrznuta…

Njemačka je u budžetskoj krizi nakon što je hitno zamrznuta potrošnja. To se desilo nakon što je Ustavni sud ove države presudio protiv preraspodjele neiskorištenih 60 milijardi eura.

Riječ je o novcu koji je prvobitno bio namijenjen za pomoć tokom pandemije koronavirusa, a namjera je bila da se usmjeri ka klimatskom fondu. Presuda je poremetila vladu kancelara Olafa Scholza u planiranju budžeta za sljedeću godinu. Ovo bi moglo imati finansijske posljedice do 2027., jer će se vlast morati zadovoljiti sa 60 milijardi eura manje.

Novonastala situacija je dovela do kritika na račun mehanizma za ograničavanje budžetskog duga koji je uspostavljen 2009. Ovim mehanizmom je utvrđeno da budžetski dug može iznositi 0,35 posto državnog BDP-a, čime je znatno ograničena mogućnost zaduživanja. Na ovaj mehanizam se odgovorilo uvođenjem vanbudžetskih fondova.

Mehanizam, koji se naziva i budžetskom kočnicom, može se izbjeći u situacijama poput pandemije. To je bio slučaj prije tri godine, kada je vlast morala podržati cijelu ekonomiju, kao i prošle godine usljed rasta kamatnih stopa, rasta inflacije i cijene energenata.

Vanbudžetska sredstva su veća od vladinog budžeta – iznose 869 milijardi eura, a novac je raspoređen na klimatske fondove, subvencioniranje energenata, vojsku i još mnogo toga. Spomenutom presudom obustavlja se vanbudžetska potrošnja, osim u posebnim okolnostima.

Smatra se da je budžetska kočnica Njemačku učinila jednom od najsnažnijih pristalica fiskalne discipline u Evropi. No, kritičari su mišljenja da je za posljedicu imala to što država nije imala dovoljno mogućnosti da se povoljno zaduži za pravovremeno investiranje u industriji.

Investitori su sve više zabrinuti da bi se to moglo negativno odraziti na njemačku konkurentnost na globalnom tržištu, posebno u trenutku kada se država bori sa sporim ekonomskim rastom i slabom potražnjom. Budžetska kočnica otežava planiranje dugoročnijih investicija.

Njemačka bi zbog navedene sudske presude mogla još više zaostajati u ostvarivanju klimatskih ciljeva, a čiji je rok za ostvarivanje do 2035., odnosno do 2045. U toku su rasprave da li budžetsku kočnicu treba ukinuti tokom 2023. i 2024.

Presuda bi također mogla dodatno poljuljati njemačku vladu koju čine koalicija Socijaldemokratske partije, Zelenih i Stranke slobodnih demokrata, a koja je već na klimavim nogama, prenosi Euronews.

Pratite nas
This message is only visible to admins.
Problem displaying Facebook posts.
Click to show error
Error: Server configuration issue

Copyright © 2023 fakta.ba | Powered by fakta.ba