fakta.ba

Ogrešević: Nalazimo se između dvije krajnosti – evropskog puta i rata

Predsjednik Narodnog evropskog saveza (NES) BiH Nermin Ogrešević ne sumnja…

Predsjednik Narodnog evropskog saveza (NES) BiH Nermin Ogrešević ne sumnja u odlučnost građana Bosne i Hercegovine da odbrane i očuvaju svoju državu.

U intervjuu za Politicki.ba govorio je o situaciji u BiH, ponašanju Trojke, te istakao da Milorad Dodik i Dragan Čović diktiraju sve političke procese u zemlji.

Ipak, naglašava da unutar probosanskog/bošnjačkog bloka postoji “zajednička nit” kada je BiH u pitanju i da niko ne treba potcijeniti odlučnost građana ove države.

Zaokret bošnjačke politike

Ponovo entitet Rs najavljuje svoj praznik, što samo dodatno povećava tenzije. Kakvom vidite situaciju u državi u ovom trenutku?

Svoje stavove smo pokazali prijedlogom partnerima u Trojci da ne idemo s Dodikom u vlast, već sa opozicijom iz Rs. Ako je to bio trenutak, a mi smo zagovornici da se odnosi trebaju raščišćavati, onda je to bio pravi trenutak i to je bila naša politička odluka.

Naši partneri su mislili drugačije i zbog toga nismo u državnoj vlasti. 

Da se nas pitalo, Milorad Dodik bi bio u opoziciji na državnom nivou vlasti i ne bi bio u poziciji da ucjenjuje, razvija svoje politike i uznemirava javnost u Bosni i Hercegovini svojim djelovanjem i stavovima o otcjepljenju, vrijeđanjima i ozbiljnim zahvatima koje radi.

Zašto je Trojka odbila vaš stav? Je li Zapad utjecao na nju ili se jednostavno radi o nesposobnosti?

Posljednjih 20-30 godina od bošnjačke i probosanske politike, snaga koje su BiH branili u ratu, očekuje se uvijek da budu mirni, prešućuju… A to nas skupo košta.

Građani koji vole ovu zemlju u podređenom su položaju, osjećaju se nesigurno… Očito da politika prešućivanja i popuštanja nije dala rezultate.

Mi smo bili za suprotan pristup – da se stvari raščišćavaju jer se otvoreno krši Dejtonski sporazum, urušava se ustavni poredak i na sve to se ne može gledati s odobravanjem.

Zašto je politika Trojke unaprijedila politiku popuštanja, koju smo zamjerali i SDA-u, oni znaju. Za mene, očito je bio fokus na to da se uđe u vlast, pa šta bude – bude.

To naš pristup nije. S Dodikom i njegovom rušilačkom politikom smo trebali početi raščišćavati kod formiranja državne vlasti. 

Dodik je dobio i četvrtog delegata…

To je strateška pogreška, bez obzira o kojoj se stranci ili političkoj grupaciji radilo, nikome ne treba dati strateški, ključni paket političke moći. To je abeceda i pravilo koje bi trebao svako da zna u politici.

Dati Dodiku četvrtog delegata bio je totalni promašaj i amaterizam i to nas sada skupo košta jer on ima faktički kontrolni paket u Klubu Srba u Domu naroda Parlamenta BiH. I on može blokirati procese.

Što on i radi.

Da. Bilo je sasvim neodgovorno, najblaže rečeno, njemu to dati. Mi mu takvo nešto nikada ne bismo dali.

I sada nam ovi obrazlože što je to dobro? U čemu je dobro što je Vijeće ministara formirano na takav način i po čemu je dobro da smo dali vjetar u jedra takvoj politici?

To su spinovi

Neki vama zamjeraju da ste iz priče o vlasti na državnom nivou izašli jer niste dobili pozicije.

Ma to je spin. Ta teza onda bi značila da je ovo što se sada dešava dobro. Ako se taj spin može koristiti, ispada da je sve uradu. 

Imali smo od početka jasne stavove, javno smo ih obznanili, rekli partnerima, Dodiku… Potvrđuje ih i činjenica da nismo u vlasti u entitetu FBiH zbog jednokratke odluke visokog predstavnika i imenovanje Vlade mimo Ustava.

A u toj vladi ste mogli imati i tri ministra.

Da. Ali bismo ulaskom u nju i svu tu priču narušili svoje principe i pokazali se kao ikebane koje nemaju političke pameti i da na ovoj bošnjačkoj strani nema principijelnih političara koji će ohrabriti građane i time što će pokazati da znaju reći “ne”.

Dalekosežne su posljedice sada. Buduća organizacija države je stvar budućih generacija i ovdje se sada vode koplja o tome kakva je budućnost države. To dosta građana i ne zna i ne vidi. 

A u toku je borba koja definira budućnost države, naš i položaj budućih generacija u njoj. 

Tu smo gdje jesmo. Dodik najavljuje da će sam provesti izbore, bez obzira što se radi o isključivoj nadležnosti države BiH dogovorenoj još u Dejtonu. Plus, politički lider bosanskih Srba najavljuje i novu manifestaciju 9. januara.

To su opasne aktivnosti. Brod se ljulja iz krize u krizu, iz situacije u situaciju ulazimo. Međunarodna zajednica i ovi garanti mira trebali bi jasnije reagirati. Međutim…

Šta će uraditi Zapad – garanti Dejtona

Očekujete li njihovu takvu reakciju?

Ne, ne znam. Ne mogu to predviđati. Naša poruka građanima je da se jedino možemo i trebamo osloniti u sebe, u svoje snage, i u vlastitu odlučnost da očuvamo našu zajedničku državu u kojoj svi trebamo zajedno živjeti.

I ovo nije nikakva floskula ili fraza. Svi normalni ljudi, svih nacija, vjera, svi građani trebaju normalno živjeti u ovoj državi koja ima velike potencijale. 

Bojite li se da će izbiti rat ovdje?

Mi smo između dvije krajnosti ovdje – evropskog puta i mogućeg rata. Svaka država se priprema za sve scenarije, a mi sve trebamo učiniti da do sukoba ne dođe i mislim da bi to bila katastrofa.

S druge strane, moramo pokazati odlučnost da smo spremni da branimo Ustav, Mirovni sporazum i suverenitet Bosne i Hercegovine, naspram onih koji ga budu ugrožavali.

A bojite li se da bi ratni sukob mogao biti kraj i države i naroda?

1992. godine rat je pokrenut s ciljem da nestane i država i narod i to se nije desilo. Narod šuti. A i mi poprilično šutimo. A kad narod šuti i mi s njim, to je najbolja poruka.

Procesi nestanka države i naroda su složeni, a nas ima koji bi bili prepreka. Dug je put za to.

Na Balkanu, takav sukob se ne bi mogao zadržati u granicama BiH. A ni našu odlučnost da se branimo ne smije se potcijeniti. Ima političkih snaga u mnogim strankama koje bi bile protiv takvog avanturizma.

Čini se da probosanski i probošnjački blok djeluje prilično dezorijentirano i da nema čak ni neke osnovne zajedničke niti. Dijelite li takvo mišljenje?

Nit postoji! Postoje u ovom probosanskom – bošnjačkom političkom spektru pluralizam, postoje stranke, različita mišljenja, imamo one koji su na vlasti i one koji su u opoziciji…

U konačnici, vjerujem u spremnost da čvrsto stanemo iza države Bosne i Hercegovine. A eto, razlikovali smo se po tome što smo mi zahtijevali da se SNSD-u ne dopusti ulazak u vlast, a drugi su vjerovali u to da će vrijeme učiniti svoje i da ne treba onemogućiti Dodika da uđe u vlast. I to su ta dva različita pristupa.

Kako je moguće da entitet FBiH nema budžet?

Očito je da je moguće i očito je da nema saglasnosti u vladajućoj većini. Neki problemi tamo – jasno je – postoje. Evo, da smo vidjeli budžet, da je on pošteno i pravedno urađen, možda bismo ga i podržali.

HDZ nije ostvario ciljeve

Mislite da je HDZ blokirao usvajanje budžeta i opet ucijenio Trojku?

Očito je 2023. bila godina imenovanja Vukoje u Ustavni sud i Izbornog zakona. HDZ nije ostvario ta svoja dva ključna cilja i vidljivo je da je zbog toga zakočeno i sve ostalo koje je najavljivano, nije se ostvarilo.

Dodik na državnom a HDZ i Čović na federalnom nivou drže kontrolni paket i njih dvojica u konačnici mogu ucjenjivati i diktirati tempo, što se i ostvaruje. 

Hoće li Vukoja na kraju biti izabran?

Što se NES-a tiče – neće! Mi smo za listu i da se izabere između više kandidata. Ne radi se, dakle, o potvrđivanju. Parlament bira sudiju Ustavnog suda, a da bi to uradio, treba mu dostaviti listu sa više kandidata.

Mislim da će teško biti izabrati baš Vukoju. Čak očekujem da, na kraju krajeva, neki od zastupnika iz Trojke neće glasati i ne bi glasali.

Ako ipak Vukoja prođe, je li Trojka izdajnik?

Ako se to desi, onda – obzirom da smo u izrazito kriznoj situaciji u državi, da se ne pravimo nemušti – Ustavni sud je posljednja brana čuvanja ustavnog poretka.

Mi vidimo da se politički predstavnici HDZ-a ne postavljaju kritički kada su u pitanju neustavno djelovanje i akti Milorada Dodika i prema tome, zbog takvog djelovanja HDZ-a i njihovih političkih predstavnika, naravno da je Vukoja problem. I to jeste – obzirom da ga Parlament bira – političko pitanje.

Izdaja?

Kada smo razgovarali početkom prošle godine, u prvim mjesecima 2023., da je Trojka bila protiv jednokratnih rješenja, bili bi smo sada u drugačijoj poziciji.

To su ta dva ključna momenta – ulazak ili neulazak Dodika u vlast i zajedničko postavljanje naspram imenovanja Vlade FBiH mimo Ustava – bile su dvije strateške stvari na kojima smo se razišli. Trojka je na to pristala i pokazala drugačiju politiku.

Vrijeme će pokazati kako će javnost to okarakterizirati.

A vrijeme će pokazati na izborima kako će građani ocijeniti i vlast i opoziciju.

Uvijek će izbori pokazati. Samo da budu transparentni, da proces bude zaštićen od krađa, stav građana će biti jasniji. Ali to je manje bitno od budućnosti države i ključnih trenutaka za našu državu.

Pratite nas
This message is only visible to admins.
Problem displaying Facebook posts.
Click to show error
Error: Server configuration issue

Copyright © 2023 fakta.ba | Powered by fakta.ba