Početkom 16. stoljeća Hadži-Uvejs na mjestu današnjeg Kiseljaka sagradio je džamiju, karavan-saraj i kuću za stražare

Nastavljamo serijal o kulturnom naslijeđu općine Kiseljak, a kada govorimo o materijalnom kulturno-historijskom naslijeđu i razvoju Kiseljaka, onda moramo pratiti proces njegovog razvoja.

Da bi neko naselje u osmanskom periodu dobilo status kasabe, takvo naselje moralo je imati prvenstveno džamiju u kojoj se obavljali sve molitve uključujući i molitvu petkom.

Početkom 16. stoljeća izvjesni Hadži-Uvejs sagradio je na mjestu današnjeg Kiseljaka džamiju, karavan-saraj (han) i kuću za azape (stražare). O popravku tih zgrada govori jedna bilješka u Sarajevskom sidžilu od 5. jula 1565. godine, kad je pred šerijatski sud pristupio upravitelj ovog vakufa, Isabalija sin Ejnehanov, te zatražio dozvolu za popravku zgrada. Stoga, gradnjom džamije prvenstveno u Podastinju te okolnim mjestima na Han Ploči, Kazagićima, Homolju (Lepenica), Bukovici, Lugu, Gromiljaku i Višnjici  počinje razvoj Kiseljaka u 16. stoljeću. Jer na tim mjestima oko džamije okupljaju se muslimani i širi se islamska kultura.

Po svim osmanskim defterima (popisima stanovništva) do kraja 17. stoljeća na prostoru općine Kiseljak u većini žive pripadnici islamske vjeroispovijesti muslimani Bošnjaci. Osim džamija na prostoru općine Kiseljak imamo i nekoliko starih turbeta iz osmanskog perioda, u kojima su ukopani šehidi i to u Višnjici, Gomionici i Brestovskom.

Župa Kiseljak nastala je odvajanjem od župe Banbrdo, najprije kao mjesna kapelanija 1876. godine, ali je uskoro proglašena župom. Od spomenute godine vode se matične knjige. Bogoslužje se dulje vremena obavljalo u skromnoj kapelici. Gradnja crkve započeta je Austro-ugarskom periodu 1895. god. po projektu arhitekta Josipa Vancaša. Ona je relativno brzo dovršena, tako da je posveta crkve obavljena 1897. godine. U nju je 1901. postavljen glavni oltar, izrađen u radionici F. Stuflessera u Tirolu, a tada je nabavljen i Put križa. Približno iz tog je vremena i oltarna slika Sv. Ilije proroka.

Uz crkvu je podignuta i vjeronaučna dvorana. Na mjestu prvotne skromne župne kuće iz 1876, izgrađena je nova 1911. godine. Kuća je bila udaljena od crkve oko 500 m.

Izgled Kiseljaka u Austro-ugarskom periodu. Crkva na brdu podignuta je 1897. i vidi se na slici. Služila je do 1984., kada je srušena, a na njezinu mjestu sagrađena je nova (završena 1986.). Zanimljivo je da je već te davne 1907. − 1908. Kiseljak imao javnu rasvjetu.