Smajić o blokadama u Domu naroda: Schmidt pasivnošću daje vjetar u leđa politikama koje ruše državu

Situacija u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH trenutno odražava duboku institucionalnu krizu u kojoj se zakonodavni procesi nalaze u potpunom zastoju. Rad ovog tijela praktično je paralizovan već godinu i po dana, a eskalacija je postala najočitija u proteklih mjesec i po, prvenstveno zbog zastoja u usvajanju Zakona o akcizama. Glavni uzrok nefunkcionalnosti je nedolazak delegata iz SNSD-a i HDZ-a na zakazane sjednice, što onemogućava donošenje bilo kakvih odluka. Dok država stoji, delegati redovno primaju visoke plate koje građane na godišnjem nivou koštaju i do 100.000 KM po pojedincu.

Ozbiljnost situacije dodatno naglašavaju oštra upozorenja iz Evropske unije. Evropski zvaničnici, među kojima su Marta Kos i Luigi Soreca, jasno su stavili do znanja da BiH rizikuje gubitak 400 miliona eura iz Plana rasta ukoliko se hitno ne provedu neophodne reforme.

Delegat u Domu naroda Džemal Smajić (SBiH) smatra da ključ za rješavanje ove blokade drži visoki predstavnik Christian Schmidt, ali ocjenjuje njegov trenutni stav kao kontraproduktivan. Smajić ističe da Schmidtovo insistiranje na isključivom dogovoru domaćih političara zapravo ohrabruje one koji vrše opstrukcije.

Prema njegovim riječima, to u prevodu znači da visoki predstavnik neće vršiti pritiske niti koristiti bonske ovlasti prema delegatima koji blokiraju rad institucija. Smajić povlači paralelu sa Schmidtovim ranijim direktnim intervencijama u Ustav Federacije BiH, optužujući ga za dvostruke aršine jer ostaje pasivan u trenutku kada su na stolu zakoni koji direktno utječu na životni standard građana.

Problem blokada Smajić ne vidi kao slučajan proces, već kao strateški potez Dragana Čovića i Milorada Dodika s ciljem da se Bosna i Hercegovina međunarodnoj javnosti prikaže kao nefunkcionalna i nemoguća država. Ipak, on poručuje da takvi napori neće uspjeti jer država pripada svim njenim građanima i nadživjet će trenutne političke aktere. Dodatno kritikuje politiku stranaka Trojke, smatrajući je popustljivom, što je prema njegovom mišljenju doprinijelo stvaranju privida da lideri SNSD-a i HDZ-a imaju potpuno vlasništvo nad državnim procesima.

Poseban fokus Smajić stavlja na pitanje Južne interkonekcije, izražavajući oštro protivljenje izmjenama zakona kojima se državno preduzeće BH-Gas istiskuje iz projekta. On upozorava da je uvođenje privatne kompanije direktno u tekst zakona opasan presedan koji sa sobom nosi rizike netransparentnosti i upitne stručnosti. Zaključno, on naglašava da se nijedna gasna konekcija ne može implementirati bez prethodnog rješavanja pitanja državne imovine u Parlamentarnoj skupštini BiH, optužujući aktuelnu vlast za prepuštanje strateških resursa politikama koje ne rade u interesu države.