„Ništa o nama bez nas“: Osobe s invaliditetom u središtu razvoja tehnologija u BiH

Treći kongres osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini, održan u Sarajevu krajem oktobra 2025. godine pod sloganom „Korak naprijed: Asistivne tehnologije za inkluzivnije društvo u BiH“, okupio je predstavnike institucija, organizacija osoba s invaliditetom, međunarodnih partnera i stručne zajednice sa zajedničkim ciljem unapređenja položaja osoba s invaliditetom u našem društvu. Jedan od ključnih aktera u ovoj oblasti je Caritas Bosne i Hercegovine, koji već godinama kroz brojne projekte radi na osnaživanju i inkluziji osoba s invaliditetom.

Tim povodom razgovarali smo s gospodinom Zlatkom Malićem, projekt koordinatorom Caritas Bosne i Hercegovine o izazovima, napretku i budućim koracima kada je riječ o asistivnim tehnologijama i njihovoj dostupnosti u našoj zemlji.

Caritas se već niz godina aktivno bavi unaprjeđenjem položaja osoba s invaliditetom u BiH. Koji su najvažniji rezultati i iskoraci koji su postignuti kroz projekte poput DISC-a, a koji se posebno odražavaju na dostupnost asistivnih tehnologija?

Caritas Bosne i Hercegovine već dugi niz godina aktivno doprinosi unapređenju položaja osoba s invaliditetom u našoj zemlji. Kroz različite projekte – poput POWER, EMPOWER, DISC, SOCIETIES, CORDIAL, ACTIVE i drugih – obuhvatili smo širok spektar oblasti važnih za život osoba s invaliditetom. Naš rad usmjeren je na promociju prava na rad i zapošljavanje, osnaživanje i umrežavanje organizacija osoba s invaliditetom, promociju mentalnog zdravlja, unaprjeđenje pristupačnosti, kao i razvoj pristupačne komunikacije i jasnog i jednostavnog jezika. Kroz te projekte proveli smo brojne medijske kampanje, organizirali edukacije i pokrenuli inicijative koje su dovele do konkretnih promjena u zakonodavnom i institucionalnom okviru za osobe s invaliditetom. Neke od naših inicijativa i aktivnosti su pokretanje Kongresa osoba s invaliditetom, formiranje Vijeća za osobe s invaliditetom, unaprjeđenje pristupačnosti javnih ustanova, analize pristupačnosti u lokalnim zajednicama, financiranje organizacija osoba s invaliditetom, izrada standarda upravljanja za organizacije osoba s invaliditetom i slično. Iako do sada nismo mnogo radili na unaprjeđenju asistivnih tehnologija u suradnji s organizacijama osoba s invaliditetom, od ove godine, započeli smo i aktivnosti usmjerene na razvoj i promociju upravo tog važnog segmenta inkluzije.

Koje ključne prepreke trenutno postoje u Bosni i Hercegovini kada je riječ o primjeni i finansiranju asistivnih tehnologija?

Najveće prepreke su u nedostatku sistemskog pristupa. Iako postoje pozitivni primjeri, BiH još nema usklađene propise ni jedinstven registar asistivnih tehnologija koje se mogu financirati kroz cijeli sistem. Pomagala se prvenstveno financiraju kroz sistem zdravstvenog osiguranja. Financiranje je ograničeno i kratkoročno, što znači da osobe s invaliditetom nemaju sigurnost da će moći obnoviti ili servisirati svoje pomagalo kada im to zatreba. Sredstva koja se dobiju nisu dostatna za nabavu kvalitetnog pomagala, a inovativna i tehnološka rješenja su luksuz za većinu osoba s invaliditetom u BiH. Procedure za dobivanje pomagala su složene i često neprilagođene osobama s invaliditetom. Brojne osobe s invaliditetom i ne mogu nabaviti osnovna pomagala, pa tako primjerice bijeli štap za slijepe osobe se uopće ne može kupiti u BiH. Percepcija institucija i javnosti je često iskrivljena pa se recimo pametni telefon smatra luksuzom iako je to jedno od najboljih pomagala za slijepe osobe. Ništa bolja situacija nije ni kod aktivnih ili tehnološki naprednih kolica, a tu je i pitanje neuromodulacijskih odijela koja često nisu dostupna u BiH kroz redovni sistem.  Postoji i problem nedovoljne edukacije stručnog osoblja – terapeuta, nastavnika, socijalnih radnika – koji bi trebali pomagati korisnicima da odaberu i koriste odgovarajuće tehnologije. Na terenu se vidi da osobe s invaliditetom često same moraju tražiti rješenja, a to dovodi do nejednakosti između urbanih i ruralnih područja.

Asistivne tehnologije često napreduju brže nego što sistem može odgovoriti. Koliko je važno osigurati da osobe s invaliditetom budu direktno uključene u procese razvoja i odabira tehnologija koje koriste?

Uključivanje osoba s invaliditetom u proces razvoja i odabira tehnologija apsolutno je ključno. To je u srži principa „ništa o nama bez nas“. Tehnologija je korisna samo ako zaista odgovara svakodnevnim potrebama onih koji je koriste. Takav pristup ne samo da osigurava relevantne rezultate, nego i jača samopouzdanje te aktivnu ulogu osoba s invaliditetom u društvu. Dugoročno, to vodi ka održivom razvoju tržišta asistivnih tehnologija, koje je prilagođeno stvarnim, a ne zamišljenim potrebama.

Nedavno održan Kongres osoba s invaliditetom ima snažan fokus na saradnju različitih aktera. Šta očekujete kao najkonkretniji doprinos ovog događaja – koje sistemske promjene ili inicijative bi mogle proizaći iz zajedničkog rada institucija, organizacija i međunarodnih partnera?

Treći Kongres osoba s invaliditetom bio je važna prekretnica. Predstavnici vlasti, međunarodnih organizacija, akademske zajednice i organizacija osoba s invaliditetom okupili su se s jasnim ciljem da se unaprijedi sistem podrške i poveća dostupnost asistivnih tehnologija. Zaključci Kongresa su vrlo jasni i oni pozivaju institucije vlasti da usklade propise s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, da se pojednostave procedure, da se donesu posebni zakoni i uspostave fondovi za asistivnu tehnologiju koja neće biti dio (samo) zdravstvenog osiguranja, da se više ulaže u razvoj domaće proizvodnje, da se omoguće fiskalne olakšice (oslobađanje od PDV-a) i sl. Trenutačno pokrećemo inicijativu za oslobađanje asistivnih pomagala od PDV-a, a vjerujemo da će u 2026. godini doći do nekoliko novih inicijativa i na lokalnim razinama. Kroz svoje projekte, Caritas BiH, u suradnji s organizacijama osoba s invaliditetom, nastavit će raditi na unapređenju položaja osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini. Fokus će biti na jačanju suradnje između institucija i organizacija, razvoju modela lokalnog partnerstva te promociji dobrih praksi iz Europske unije koje doprinose inkluzivnijem društvu.