Marta Kos upozorila na udaljavanje BiH od evropskog puta: Četiri zemlje dobile mape puta prema članstvu u EU

Bosna i Hercegovina sve se više udaljava od evropskog puta, dok druge zemlje kandidatkinje ostvaruju konkretan napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Poručila je to evropska komesarka za proširenje Marta Kos, predstavljajući pred Evropskim parlamentom paket proširenja za 2026. godinu, koji je Evropska komisija usvojila u Briselu.

U ovogodišnjem paketu posebna pažnja posvećena je Crnoj Gori, Albaniji, Ukrajini i Moldaviji, koje su dobile indikativne mape puta prema članstvu u EU. Bosna i Hercegovina nije se našla među zemljama kojima su ponuđeni ovi dokumenti, a komesarka Kos uputila je oštre kritike na račun političke situacije u zemlji.

„U zemlji je primjetno sve veće udaljavanje od evropskog puta. Ključne reforme povezane s EU još uvijek trebaju biti usvojene, jer rad izvršne i zakonodavne vlasti i dalje otežava nepostojanje funkcionalne vladajuće koalicije“, izjavila je Kos.

Upozorila je i na pojačanu političku retoriku i podjele uoči općih izbora. Političko poziranje, retorika podjela i narativi usmjereni protiv EU-a pojačali su se uoči općih izbora“, navela je evropska komesarka, dodajući da bi Bosna i Hercegovina nakon izbora zakazanih za 4. oktobar trebala pokazati spremnost za brzo provođenje potrebnih reformi.

Crna Gora najbliža članstvu, BiH bez mape puta

Jedna od najvažnijih novina ovogodišnjeg paketa proširenja jeste izrada indikativnih mapa puta za četiri zemlje koje su, prema ocjeni Evropske komisije, tokom protekle godine ostvarile najveći napredak u približavanju članstvu.

Riječ je o Crnoj Gori, Albaniji, Ukrajini i Moldaviji. Evropska komesarka istakla je da su mape puta dokumenti koji se zasnivaju na individualnim rezultatima svake zemlje i ne prejudiciraju konačan ishod pregovora.

„Napredak ove četiri zemlje pokazuje da kretanje prema članstvu u EU zavisi od političke volje i političkih izbora. Svaka zemlja kandidat može se pridružiti grupi zemalja koje brzo napreduju. Ohrabrujemo sve zemlje kandidate da naprave taj izbor“, poručila je Kos.

Evropska komisija najavila je da je spremna predložiti slične mape puta i drugim državama kandidatkinjama kada ostvare odgovarajući nivo napretka.Crna Gora je, prema riječima Kos, najdalje odmakla u pregovorima. Do sada je zatvorila 21 pregovaračko poglavlje, dok je preostalo još 14, a cilj je da pregovori budu okončani do kraja godine.

Rad na sporazumu o pristupanju već je počeo, a njegovo potpisivanje moglo bi uslijediti najranije u junu. Prema predstavljenoj mapi puta, Crna Gora bi članica Evropske unije mogla postati 2028. godine.

„Po prvi put od završetka pristupnih pregovora s Hrvatskom 2011. godine, Evropska unija može uspješno privesti kraju pristupne pregovore s jednom zemljom kandidatom“, istakla je Kos.

Albanija, Ukrajina i Moldavija imaju konkretne ciljeve

Albanija je tokom ove godine privremeno zatvorila četiri pregovaračka poglavlja, a cilj vlasti u Tirani je okončanje pregovora do kraja 2027. godine.

Ukrajina i Moldavija, prema procjeni Evropske komisije, spremne su za otvaranje svih pregovaračkih klastera. U Briselu očekuju da Vijeće Evropske unije uskoro postigne dogovor o preostalim klasterima četiri i pet.

Moldavija planira privremeno zatvaranje pregovora početkom 2028. godine, dok bi Ukrajina, prema predstavljenoj mapi puta, tokom naredne godine mogla zatvoriti sedam poglavlja.

Govoreći o Ukrajini, Kos je posebno naglasila da nijedna druga država kandidatkinja ne ostvaruje takve rezultate u uslovima ruske vojne agresije.

Kritike za Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Kosovo

Osvrćući se na ostale zemlje regiona, evropska komesarka upozorila je na nazadovanje Srbije u oblasti temeljnih vrijednosti, posebno kada je riječ o slobodi izražavanja, akademskoj slobodi i funkcionisanju javne uprave.

Istovremeno je ocijenila da nova vlada ima priliku za promjenu dosadašnjeg pristupa i otvaranje novog poglavlja u odnosima s Evropskom unijom.

Sjeverna Makedonija, prema njenim riječima, mora ispuniti obavezu provođenja ustavnih promjena kako bi mogla otvoriti prvi pregovarački klaster.

Kada je riječ o Kosovu, Kos je navela da je institucionalna blokada usporila reformske procese, ali da je u posljednje vrijeme zabilježeno intenziviranje aktivnosti na provođenju reformske agende. U Evropskoj uniji očekuju da izbor novog predsjednika doprinese političkoj stabilnosti.

Pristupanje Gruzije u zastoju, problemi i u Turskoj

Komesarka se osvrnula i na stanje u Gruziji i Turskoj, ocijenivši da su procesi evropskih integracija u tim zemljama suočeni s ozbiljnim preprekama.

Prema njenim riječima, vladajuća stranka u Gruziji nastavlja podrivati evropski put zemlje, zbog čega je proces pristupanja praktično zaustavljen.

U Turskoj je, kako je navela, zabilježeno pogoršanje stanja vladavine prava, temeljnih prava i demokratije, a pristupni pregovori te zemlje nalaze se u zastoju od 2018. godine.

EU najavljuje postepenu integraciju i jačanje sigurnosne saradnje

Ovogodišnji paket proširenja donosi i novi model postepene integracije, kojim bi zemlje kandidatkinje trebale ostvarivati veće koristi od članstva i prije formalnog pristupanja Evropskoj uniji.

Evropska komisija najavila je da će u prvom tromjesečju naredne godine pokrenuti razgovore o ovom modelu sa zemljama uključenim u proces proširenja.

Poseban fokus stavljen je i na sigurnosnu saradnju. Kos je upozorila da dezinformacije, kibernetički napadi i organizovani kriminal u zemljama kandidatkinjama predstavljaju izazov i za samu Evropsku uniju.

Njihovo uključivanje u evropske sigurnosne strukture, prema njenim riječima, omogućilo bi bolju razmjenu informacija i efikasniju kontrolu migracija.

BiH prijeti gubitak dijela sredstava iz Plana rasta

Dodatnu zabrinutost za evropski put Bosne i Hercegovine izaziva i izvještaj Evropske komisije o napretku zemlje, u kojem je konstatovano da nije ostvaren napredak u oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije i slobode medija.

Upozoreno je i da bi BiH do kraja godine mogla izgubiti dio sredstava predviđenih Planom rasta za Zapadni Balkan ukoliko ne ispuni uslove za isplatu prve tranše.

Poruke iz Brisela tako ukazuju na sve veći jaz između Bosne i Hercegovine i pojedinih zemalja regiona u procesu evropskih integracija, dok će napredak zemlje i dalje zavisiti od usvajanja ključnih reformi i sposobnosti domaćih institucija da ispune preuzete obaveze.