Banka Engleske najavljuje povećanje kamatnih stopa zbog rasta inflacije izazvanog ratom u Iranu

Banka Engleske (Bank of England) u četvrtak bi trebala povećati referentnu kamatnu stopu sa 3,75 na četiri posto, što bi bilo prvo povećanje u posljednje više od tri godine. Očekivana odluka dolazi u trenutku pojačanih inflatornih pritisaka, prvenstveno uzrokovanih rastom cijena energenata zbog rata u Iranu i poremećaja u snabdijevanju na globalnom tržištu.

Prema procjenama ekonomista, svih devet članova Odbora za monetarnu politiku razmatrat će povećanje kamatne stope kako bi se odgovorilo na očekivani dalji rast inflacije u narednim mjesecima. Posljednji put Banka Engleske povećala je kamate u augustu 2023. godine.

Inflacija u Ujedinjenom Kraljevstvu dostigla je u septembru 3,5 posto, što je najviši nivo u posljednjih 11 mjeseci i znatno iznad ciljanih dva posto. Takva kretanja dodatno su ojačala očekivanja finansijskih tržišta da će centralna banka ovog mjeseca posegnuti za strožijom monetarnom politikom, dok se mogućnost novih povećanja kamatnih stopa spominje i za 2027. godinu.

Jedan od glavnih razloga rasta inflacije jeste nagli skok cijena goriva i energenata nakon izbijanja rata u Iranu. Poremećaji u pomorskom saobraćaju kroz Hormuški moreuz dodatno su otežali globalno snabdijevanje naftom i plinom, što se odrazilo na cijene energenata na svjetskom tržištu.

Ekonomistica investicijske kompanije Investec Ellie Henderson ocijenila je da bi strpljenje pojedinih članova Odbora za monetarnu politiku moglo biti pri kraju.

„Što duže cijene energenata ostanu na povišenom nivou, veći je rizik da privremeni cjenovni šok preraste u dugotrajniji inflatorni pritisak“, upozorila je Henderson.

Osim odluke o kamatnim stopama, Banka Engleske objavit će i nove kvartalne ekonomske projekcije, koje će obuhvatiti očekivanja u pogledu inflacije i privrednog rasta.

Povećanje kamatnih stopa jedan je od osnovnih instrumenata centralnih banaka u borbi protiv inflacije. Skuplje zaduživanje obično dovodi do smanjenja potrošnje građana i investicija kompanija, čime se postepeno ublažavaju inflatorni pritisci. Međutim, takva politika istovremeno može usporiti privredni rast.

Sličnim potezima posljednjih mjeseci pribjegle su i druge velike centralne banke, uključujući američke Federalne rezerve i Evropsku centralnu banku. Ujedinjeno Kraljevstvo je prethodno prolazilo kroz period postepenog smanjenja kamatnih stopa, nakon što su one dostigle 5,25 posto, najviši nivo u posljednjih 15 godina.

Očekivana odluka Banke Engleske tako označava mogući zaokret u monetarnoj politici, dok će dalja kretanja cijena energenata i razvoj situacije na Bliskom istoku biti među ključnim faktorima koji će određivati inflaciju i odluke centralnih banaka u narednom periodu.