Studentska lista u Srbiji predlaže četverodnevnu radnu sedmicu uz punu platu i ugovor na neodređeno nakon godinu dana

Studentska lista u Srbiji predstavila je prijedloge reforme radnog zakonodavstva kojima se predviđa mogućnost uvođenja četverodnevne radne sedmice, odnosno 32-satnog radnog vremena bez smanjenja plate, kao i zaključivanje ugovora na neodređeno vrijeme nakon najviše godinu dana rada.

Program „Rad i socijalna pitanja“ obuhvata i povećanje naknada za noćni, prekovremeni i rad nedjeljom, bolju zaštitu zaposlenih, proširenje prava roditelja te promjene u penzionom sistemu.

U obrazloženju prijedloga navodi se da postojeće radno zakonodavstvo ne pruža dovoljno zaštite zaposlenima, posebno onima koji rade izvan standardnih oblika radnog odnosa, dok se kršenje radničkih prava, kako ocjenjuju, nedovoljno sankcioniše.

Studentska lista najavljuje i promjenu ekonomskog pristupa prema kojem bi privlačenje investicija trebalo biti zasnovano na kvalitetu radnih mjesta, a ne na jeftinoj radnoj snazi.

Četverodnevna radna sedmica uz zadržavanje plate

Jedan od najznačajnijih prijedloga odnosi se na mogućnost uvođenja radne sedmice od četiri dana, odnosno ukupno 32 radna sata, uz zadržavanje postojeće plate.

Takav model ne bi bio obavezan za sve poslodavce, već bi kompanije imale mogućnost da samostalno odluče o njegovom uvođenju.

Programom se predviđa i strožija kontrola prekovremenog rada. On bi ostao ograničen na osam sati sedmično, uz ukupno radno vrijeme od najviše 12 sati dnevno, ali bi svaki prekovremeni sat morao biti uredno evidentiran i plaćen.

Radnici bi raspored radnog vremena dobijali najmanje sedam dana unaprijed, a predviđa se i uvođenje prava na isključivanje, što znači da zaposleni nakon završetka radnog vremena ne bi bili obavezni odgovarati na poslovne pozive i poruke.

Ugovori na određeno najduže 12 mjeseci

Značajne promjene predložene su i u oblasti zapošljavanja. Rad na određeno vrijeme bio bi ograničen na najviše 12 mjeseci, uz mogućnost zaključivanja najviše četiri ugovora s istim radnikom za obavljanje istog posla.

Izuzetak bi predstavljala zamjena privremeno odsutnog zaposlenika, koja bi mogla trajati najduže 36 mjeseci.

Predviđeno je i da se zaposlenima kojima ugovor ističe tokom bolovanja radni odnos produži do povratka na posao.

Prema prijedlogu, sporazumni raskid ugovora potpisan pod prisilom smatrao bi se ništavim, dok poslodavci šest mjeseci nakon proglašenja tehnološkog viška ne bi mogli zaposliti drugu osobu na isto radno mjesto.Veći dodaci za rad nedjeljom, praznicima i noću

Programom su predviđena i veća primanja po osnovu različitih oblika rada, kao i povećanje naknada za topli obrok i regres.

Topli obrok iznosio bi najmanje 10 posto prosječne plate kod poslodavca, ali ne manje od 20 posto minimalne plate, dok bi regres za godišnji odmor iznosio najmanje jednu prosječnu platu kod poslodavca.

Predloženi su sljedeći dodaci na osnovnu platu:

• 150 posto za rad tokom praznika;
• 110 posto za rad nedjeljom;
• 50 posto za noćni rad;
• 50 posto za prekovremeni rad;
• 30 posto za smjenski rad;
• 26 posto za terenski rad.

Za minuli rad predviđen je dodatak od najmanje 0,5 posto za svaku godinu radnog staža, bez obzira na to kod kojeg je poslodavca zaposlenik prethodno radio.Naknada za bolovanje tokom prvih 30 dana iznosila bi najmanje 75 posto prosječne plate, a poslodavci bi prilikom objavljivanja oglasa za posao morali navesti i raspon ponuđene zarade.

Proširenje prava roditelja i promjene u sindikalnom organizovanju

Prijedlozi obuhvataju i unapređenje prava roditelja. Pravo na porodiljsko odsustvo imala bi svaka žena koja je radila prije trudnoće, bez obzira na vrstu ugovora o radu, dok bi očevi imali pravo na tri mjeseca odsustva nakon rođenja djeteta.

Promjene su predviđene i u oblasti sindikalnog organizovanja. Rok za najavu štrajka bio bi skraćen na dva dana, a prag reprezentativnosti sindikata smanjen na pet posto.

Socijalne penzije za starije od 65 godina

Reforma bi obuhvatila i penzioni sistem. Predlaže se usklađivanje penzija dva puta godišnje, kao i uvođenje socijalne penzije za građane starije od 65 godina koji nemaju dovoljno radnog staža za ostvarivanje prava na redovnu penziju.akođer, predviđeno je ukidanje penala za prijevremeno penzionisanje nakon navršenih 65 godina života za osobe koje imaju najmanje 42 godine efektivnog radnog staža.

Svi navedeni prijedlozi dio su programa Studentske liste i za sada nemaju snagu zakonskih odredbi. Njihova eventualna primjena zahtijevala bi izmjene važećeg radnog i penzionog zakonodavstva u Srbiji.