Promovisana publikacija Politika revizionizma:  Negiranje zločina i genocida u BiH 1992-2025

Univerzitet u Sarajevu i Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava danas su u  Rektoratu Univerziteta u Sarajevu promovirali novo izdanja publikacije, objavljene na engleskom i bosanskom jeziku, pod nazivom “Politics of revisionism:  Denial of Crimes and Genocide in Bosnia and Herzegovina, 1992–2025 (A Research Study)” –  Politika revizionizma:  Negiranje zločina i genocida u Bosni i Hercegovini 1992–2025.

Promocija ove istraživačke studije  održana je  u okviru obilježavanja godišnjice usvajanja Rezolucije Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici (2024).

Studija, čiji su autori Jasmin Medić, Hikmet Karčić, Muamer Džananović i Elvedin Mulagić, donosi temeljitu analizu višedecenijskog i sistemskog negiranja ratnih zločina i genocida počinjenih u Bosni i Hercegovini. Autori se bave pravnim, društvenim i političkim aspektima ovog fenomena te nude konkretne preporuke za njegovo suzbijanje.

Promotori studije bili su Zilha Mastalić Košuta, Merisa Karović-Babić, Amer Osmić i Melina Borčak. 

Jedan od autora Jasmin Medić kazao je da u  knjizi “tretiraju  negiranje i relativizaciju dokazanog  zločina genoicida pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju”.

– Četiri općine koje smo tretirali – Srebrenicu, Prijedor, Sarajevo i Tuzlu zato što institucije kako Republike Srpske tako i Srbije najviše sredstava ulažu u negiranje postojanje logora u Prijedoru, u počinjeni genocid u zaštićenoj zoni Srebrenica, negiraju opsadu Sarajeva i zločine na Markalama i ulici Vase Miskina, negiraju Tuzlansku kapiju. Negiranje je svakodnevno,  odlučili smo se da se fokusiramo na one institucije koje su dio vladajućih struktura manjeg bh. enntiteta – kazao je Medić.  

Smatra da se bh. javnost ne smije upuštati u svakodnevnu raspravu sa ljudima koji negiraju zločine.

– Zato  što nije dobro da se spustimo na taj nivo, da kažem na jedan primitivan nivo, jer mi ne pripadamo tom nivou. Zato smo u ovoj publikaciji na kraju dali  preporuke kako smatramo da se bh. društvo treba ponašati, naročito oni koji prihvataju sve što je dokazano pred sudovima – kazao je Medić.

Direktor Instituta za istraživanje zločina Muamer Džananović kazao je da su ovom publikacijom, prije svega, željeli da ukažu da se  istorijski revizionizam i negiranje genocida  ne dešava posljednjih nekoliko godina, koliko je ono prisutno u javnosti, već da se to intitucionalno dešava praktično od ispaljivanja prvih projektila.

– S tim u vezi mi smo izabrali četiri primjera – Sarajevo, Prijedor, Srebrenicu i Tuzlu da bi to pokazali i dokazali. O opasnosti od istorijskog revizionizma, institucionalnom negiranju genocida i zločina u BiH govori dosta autora i mi smo kao autori, kao koautori o tome pisali i govorili prije nekih  10-12 godina. Odlučili smo da inkorporiramo svoja znanja i da ovu studiju  pripremimo na što jednostavniji način  i prezentiramo međunarodnoj javosti,  te da damo  određene  preporuke u smislu na koji način bi se bh. društvo trebalo boriti protiv tih pojava, od zadataka za političke strukture do zadataka za akademsku zajednicu – kazao je Džananović.

Naglasio je da se publikacija već  nalazi u međunarodnim bazama podataka, da je  dostupna širom svijeta, te da će pored svjetskih univerziteta biti poslana i članicama Generalne skupštine UN,  posebno onim državama koje su bile suzdržane ili su glasali protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

(FENA)