fakta.ba

Zbog klimatskih promjena, ova zemlja razmatra uzgoj voća u laboratoriju

Zbog klimatskih promjena

Zbog rastuće zabrinutosti povezane s osiguranjem hrane uslijed klimatskih promjena, novozelandski znanstvenici pokušavaju u laboratorijima uzgajati tkivo voća.

Iako je meso uzgojeno u laboratorijima već privuklo pažnju medija, voće uzgajano na sličan način je rjeđa pojava. Kako prenosi britanski Guardian, na Novom Zelandu znanstvenici nastoje promijeniti način uzgoja voća uzgajajući tkivo voćaka iz biljnih stanica. Nadaju se da će tako uzgojeno tkivo jednog dana imati okus, miris i teksturu poput pravog voća.

Cilj projekta je osigurati stabilnost opskrbe hranom

“Ovdje, na Novom Zelandu, uspješno uzgajamo tradicionalo povrće i voće. Međutim, u budućnosti nas očekuju velike promjene uzrokovane rastom populacije, urbanizacijom i klimatskim promjenama,” za Guardian je izjavio dr. Ben Schon, vodeći znanstvenik programa Food by Design u državnom institutu Plant & Food Research smještenom u Christchurchu.

Program se fokusira na uzgoj tkiva voća bez nepotrebnih dijelova poput jezgre jabuke ili kore naranče. Ako potrošačima ponudimo samo jestive dijelove voća, smanjit ćemo otpad, kaže Schon.

Uzgoj hrane u laboratorijima mogao bi imati ključnu ulogu u budućnosti održive poljoprivrede, ali je još uvijek u početnoj fazi, smatra dr. Ali Rashidinejad, stručnjak za hranu sa Sveučilišta Massey u Aucklandu koji nije uključen u ovaj projekt.

Budući da je koncept uzgoja hrane u laboratorijima potpuno nov, nakon razvoja morat će se dokazati njegova sigurnost, vjerojatno kroz skupe i dugotrajne kliničke testove. “Svaka faza ovog procesa može trajati godinama”, upozorava Rashidinejad.

Potrošači će morati prihvatiti ovu novu praksu. Iako starije generacije mogu biti suzdržane, istraživanja pokazuju da mlađe generacije žele isprobati nove vrste hrane koje su zdravije i manje štetne za okoliš.

Izazov koji se možda neće moći savladati

Projekt, koji je započeo prije 18 mjeseci, trenutno je usredotočen na uzgoj tkiva iz borovnica, jabuka, trešanja, bresaka, nektarina i grožđa. Ipak, kako prenosi Guardian, istraživači upozoravaju da je stvaranje nutritivnog i ukusnog voća izazov koji možda neće biti postignut.

Jedna od prednosti ove tehnologije mogla bi biti mogućnost uzgoja voća i povrća unutar gradova, smanjujući tako troškove i emisije plinova povezane s transportom. No, još uvijek nije jasno kako će se ekološki otisak ovog voća mjeriti s tradicionalno uzgojenim voćem, posebno ako se uzme u obzir prijevoz iz udaljenih regija ili iz uvoza.

Ova bi tehnologija mogla biti odgovor na gubitke uzrokovane vremenskim nepogodama. Na primjer, ranije ove godine, ciklon Gabrielle teško je pogodio područje Hawkes Bay, poznato kao voćni raj Novog Zelanda.

Prema mišljenju nekih novozelandskih znanstvenika, s obzirom na rastuću populaciju, potrebna je sve veća količina hrane uz sve manje dostupnog prostora za uzgoj i u uvjetima koji postaju sve nepovoljniji zbog klimatskih promjena. Nastavak dosadašnjeg načina poslovanja možda neće biti dovoljan da se suoči s ovim izazovima.

Pratite nas
This message is only visible to admins.
Problem displaying Facebook posts.
Click to show error
Error: Server configuration issue

Copyright © 2023 fakta.ba | Powered by fakta.ba