
Postoje muzička imena koja traju, i postoje ona koja ostanu. Grupa Nervozni poštar spada u ovu drugu kategoriju.
Vjerujete li da je prošlo 40 godina od objave njihovog prvog albuma “Vazda-Gazda”? Teško je u to povjerovati, zar ne?
Pjesme grupe Nervozni poštar ne poznaju godine, one nose emociju koja ne stari i prkose svakom kalendaru. Čim čujete prve taktove, istog trenutka se vraća onaj izvorni osjećaj i sjećanje na njihovo prvo slušanje, kao da vrijeme nije ni prošlo. One i danas žive istim intenzitetom, jednako blisko kao i tada.
“Čudi me kako pjesme žive i danas. Vrijeme je najbolji i najobjektivniji sudija, sve sto preživi je dobro”, kaže Fadil Šabović, prvo lice grupe Nervozni poštar.
A pjesme Nervoznog poštara nikad nisu bile življe. Možda razlog za to leži u autentičnosti, u tome što Fadil nikada nije birao lakši put, niti hodao utabanim stazama. Vodio se intuicijom, tražio svoj pravac i ostao dosljedan sebi. Shvatio je da samo iskrena emocija može pobijediti vrijeme. Zato te pjesme ne stare, one samo dobijaju na zrelosti, ostajući most koji i danas spaja različite generacije.
Fenomen Nervoznog poštara nije nastao iz planova i kalkulacija, već iz potrebe da se bude svoj. I tako je nastala priča koja traje. Danas, nakon četiri decenije, publici poklanjaju novu pjesmu “Sentiš za kraj”.
Poruka je jednostavna, ali snažna: Neka pjesma govori, umjesto nas. Ovo je prirodni nastavak puta započetog davne 1986. godine i potvrda da prava emocija nikada ne prestaje, ona samo dobija nove oblike.
Tekst i muziku pjesme “Sentiš za kraj” uradio je Fadil Šabović, dok aranžman potpisuje Almir Ajanović, studio Tempo digital.