Konferencija u Sarajevu – Da li je multipolarni svijet moguć?

Adnan Kapo, direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), tokom konferencije u organizaciji ovog instituta u Sarajevu o temi „Da li je multipolarni svijet moguć?” kazao je novinarima da su konačni odgovori u politici rijetkost tako da su organizatori naslovili skup ostavljajući u nazivu upitnik na kraju rečenice da bi učesnici približno odgovorili na pitanje – kuda se svijet kreće i možda dali odgovor kako će izgledati.

– Jedan od razloga održavanja ne samo ove konferencije u Sarajevu već i drugih ovakvih konferencija i dijaloga jeste da pomirimo i razumijemo lokalna dešavanja iz perspektive svjetske politike. To je vrlo direktno povezano s temom skupa iako je ona globalna i tiče se velikih geopolitčkih preslagivanja u svijetu. Ta preslagivanja reflektuju se i na Balkan, samim tim i na Bosnu i Hercegovinu koja je presjek svih tih skupova i svih tih interesa – rekao je Kapo.

Sama kriza u BiH je upravo jedan od povoda za konferenciju, tj. osjećaju se refleksije globalnih pomjeranja i generiše kriza.

– Naizgled, kad gledamo iz naše perspektive, ona je lokalna, međutim, itekako je i globalna istovremeno – rekao je Kapo.

Azem Vllasi, advokat, autor i politički analitičar, također učenik konferencije, na pitanje je li multipolarni svijet moguć, odgovara da se novi svijet već događa, „multipolarni ili kako god da se zvao“.

– Dakle, onaj bipolarni je prestao postojati prije 40 godina, više nema samo dominacije Sjedinjenih Američkih Država, a sad je stanje na zamaljskoj kugli više haotično. No, mi u regiji treba najviše da brinemo šta se događa s nama. Sva ova najnovija kretanja, za nas u cjelini su nepovoljna zato što nad regijom bdi avet velikosrpskog nacionalizma. Sve novonastale države od bivše Jugoslavije su međusobno u normalnim odnosima, prijateljskim, međusobno priznate osim Bosne i Hercegovine koja mora da pita Banjaluku da bi priznala Kosovo. Jedino Srbija je prijetnja nad Kosovom jer osporava njegovu nezavisnost. Prijetnja je i nad Bosnom i Hercegovinom jer direktno podstiče ljude iz Banjaluke na destrukciju države i direktno podstiče rastakanje države Crne Gore iznutra preko infrastrukture srpskog kleronacionalizma, što oličava Srpska pravoslavna crkva – kazao je Vllasi.

Inertnost Evrope u takvim okolnostima, on tumači njenim vlastitim problemima jer nije potpuno konsolidovana iznutra. Rat u Evropi je pokazao da Evropska unija, koliko god teži očuvanju svojih vrijednosti jer je ipak najuređeniji dio svijeta, ima puno problema kao što je činjenica da na evropskom tlu već više od tri godine traje rat, agresija Rusije protiv Ukrajine, koji je Evropa nemoćna zaustaviti bez Amerike.

– Dakle, nažalost, mi u regiji, s obzirom na veće preokupacije koje ima Evropa, izgledamo malo skrajnuti, prepušteni, pa moramo da gledamo naša posla, međusobno bolje i više da sarađujemo jer Srbija nastavlja istu politiku težeći sad da u miru nastavi ostvarenje istih ciljeva oličenih nekad u paroli „Svi Srbi u jednoj državi“, a sad u paroli o „srpskom svetu“.

Regionalne zemlje stoga treba više da sarađuju u očuvanju sopstvene nezavisnosti i svojih interesa nego da rješenja očekuju od Evrope – zaključio je Vllasi.

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, također učesnik konferencije u Sarajevu, ističe da pitanje sadržano u nazivu skupa intrigira cijeli svijet, ne samo svijet geopolitike.

– Evidentno je da su se neki geopolitički modeli potrošili. Krajem hladnog rata je uspostavljen novi model monopola jedne supersile, ali rekao bih da je i on također pokazao određene slabosti; naravno, donio je i benefite ali i određene deficite. Došlo je do problema koji upućuju da smo u procesu traženja nove geopolitičke formule. Gdje smo stigli? Pa do toga da je danas postala centralna tema da li će, kada i gdje biti upotrijebljeno nuklearno oružje. Dakle, biće valjda da se ne može ići mnogo ispod te tačke. Prema tome, logično je da se danas intenzivno svim relevantnim adresama, a drago mi je da je i Sarajevo jedna od tih i da je današnja konferencija prilog traženju odgovora – dakle da se na svim adresama traži odgovor na navedeno pitanje – kazao je Đukanović.

On smatra da je multipolarnost neizbježna formula za geopolitičku budućnost globalne scene i da je sad  na probi političko umijeće prije svega najvažnijih političkih igrača na toj sceni da prođe košmar u kojem je današnji svijet i koji ostavlja vrlo teške reperkusije u regionima kao što je zapadni Balkan, područje nedovoljno stabilizovano od tregadije s početka devedesetih godina proteklog vijeka, a s druge strane, s naglašenom ambicijom da se pridruži evropskom kulturnom krugu i postane dio eurooatlanstkih integracija.

– Potrebna je pomoć, ali čini mi se da te pomoći trenutno nema, međunarodna zajednica nema ni potrebnu pažnju ni, rekao bih, najbolje ideje kako izaći iz ovih problema; zaokupljena je svojim problemima i postaje generator zaoštravanja krize i daljeg zaostajanja u regionu zapadnog Balkana. Devedesetih godina, čini mi se da je kriza kroz koju smo prošli bila više interno izazvana bez obzira što je i tada bilo spoljnopolitičkih uticaja, a danas, mislim, dominantno je refleksija geopolitičke krize. To upućuje na zaključak da je odgovornost kod najkrupnijih igrača na globalnoj sceni i vjerujem da će doći do formule koja će neizbježno biti – multipolarnost – rekao je Đukanović.

Ambasador Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama Sven Alkalaj kazao je da BiH trenutno nije zvaničnom Vašingtonu „ni na ekranu, nemaju nas uopšte u sferi interesovanja”, što je velika šteta po njegovom mišljenju s obzirom na to da je Amerika u prošlosti imala pozitivan uklon prema BiH i njen kredibilitet je podstaknuo određene političke procese.

– Tema današnje konferencije je vrlo interesantna, aktuelna, međutim, mnogo je više pitanja nego odgovora. Što više razgovaramo o toj temi, mnoge su nepoznanice i mijenjaju se skoro na dnevnoj bazi. A to su dugoročni procesi i sigurno ne mogu zavisiti od dnevne politike. Sigurno da je Trumpova politika „America first“ nekonzistentna u ovom trenutku te izaziva mnoge dileme i nejasnoće u pogledu saveza i asistencija i alijansi u svijetu; dok to nemamo, sigurno je da će ovakav haotični odnos snaga u svijetu preovladati – kazao je Alkalaj.

Nekadašnji član Predsjedništva BiH Ivo Komšić, u vezi s aktuelnom političkom krizom u Bosni i Hercegovine je rekao da međunarodna zajednica ne bi trebalo da pere ruke od BiH jer bh. današnje uređenje nije samo kreacija domaće politike 1995. u Dejtonu već i međunarodne politike i odnosa prema Bosni i Hercegovini.

– Veoma dobro znamo kako su se pojedine zemlje, evropske i izvan Evrope, odnosile prema agresiji na našu zemlju. Ako analizirate mirovne pregovore, od Kutiljerovog do Oven-Stoltenbergovog, vidjećete da je u svim njihovim prijedlozima za mir u BiH podjela države po etničkoj osnovici. I posljedice toga su ostale i ugrađene u Dejtonski mirovni sporazum, s tim da je to malo ublaženo i BiH nije podijeljena nego konstruirana, da tako kažem, iz dva entiteta. To je nefunkcionalno rješenje iz kojeg proizilaze problemi koje imamo – rekao je Komšić.

Konferenciju u Sarajevu “IGES 2025: Da li je multipolarni svijet moguć?” organizirao je Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost najavljujući  program podijeljen u dvije panel-sesije od kojih je prva “Globalna geopolitička preslagivanja i refleksije na Balkan”, a druga “Ekonomska dinamika u turbulentnom svijetu”.

(FENA)