Žena koju historija nije dovoljno čula: Veliki interes za izložbu o Meliki Salihbeg Bosnawi

U galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine večeras je otvorena izložba „Neprijatelj“, posvećena bosanskohercegovačkoj filozofkinji i književnici Meliki Salihbeg Bosnawi. Autorica izložbe je Hajrija Osmanhodžić, saradnica Muzeja, dok grafički dizajn potpisuje Bakir Mujabašić.

Autorica izložbe Hajrija Osmanhodžić i direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine

Izložba donosi prvo javno istraživačko čitanje obimne arhivske građe iz zaostavštine Melike Salihbeg Bosnawi, čije je prikupljanje započelo još za njenog života, a nastavljeno je i nakon smrti. Kroz rukopise, sudske presude i žalbe, prepisku i lične dokumente izložba prati njen književni i intelektualni rad. Dio izložbe posvećen je dokumentima koji svjedoče o njenom zatvorskom iskustvu, nastojanjima da nakon oslobađanja nastavi književni i profesionalni rad te odnosima s književnom zajednicom u zemlji i inostranstvu.

Melika Salihbeg Bosnawi dio je historije bosanskohercegovačke i jugoslovenske književnosti i ženske intelektualne misli. Pisala je poeziju, poetsku prozu, eseje i dramske tekstove, bavila se prevođenjem i performansom, ali je u javnosti ostala najpoznatija kao jedna od osuđenih u Sarajevskom procesu 1983. godine.

Govoreći o radu na izložbi, autorica Hajrija Osmanhodžić istakla je važnost predstavljanja Melike Salihbeg Bosnawi kroz različite periode njenog života i oblike stvaralaštva.

„Ovom izložbom nastojala sam predstaviti složenost njenog života i stvaralaštva, ne svodeći je na jedan historijski događaj, političku odrednicu ili dio njenog identiteta. Željela sam da publika dobije mogućnost da je upoznaje kroz više izvora i da njeno djelo ne ostane samo dodatak priči o njenoj biografiji. Meni, kao mladoj ženi i istraživačici, bila je posebno zanimljiva zbog njene izrazite hrabrosti i prkosa koje je pokazivala u svim segmentima svog života“, kazala je Osmanhodžić.

Autorica je posebno naglasila da muzejska građa omogućava nova istraživanja i potpunije razumijevanje života i rada književnica koje nisu dovoljno zastupljene u književnoj historiji.

Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, istaknula je da ova institucija godinama radi na projektu „Historija žena Bosne i Hercegovine“.

„Upravo je izložba ‘Neprijatelj’ dio ovog projekta, u okviru kojeg nastojimo dokumentovati i javnosti predstaviti život i stvaralaštvo žena koje su ostavile značajan trag u kulturnoj i intelektualnoj historiji zemlje. Kao što postoji kultura pamćenja, tako se u patrijarhatu gradi i kultura brisanja žena, a Melika Salihbeg Bosnawi najbolji je primjer toga. Ohrabrujuće je da u Bosni i Hercegovini danas postoji zajednica žena koja je solidarna, da imamo rastuću feminističku javnost i istraživačice poput naše Hajrije Osmanhodžić, koje su zainteresirane i ne započinju svoja istraživanja s unaprijed donesenim zaključcima“, kazala je Šehabović.

Šehabović se javno zahvalila Aidi Kalendar, koja je povezala Muzej s Melikom još za njenog života, te Amiru Kneževiću, Melikinom sinu, koji je Muzeju poklonio svu građu o svojoj majci koju je imao u porodičnom domu.

Izložbu je otvorila dr. Sabina Veladžić s Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, koja je istaknula da je prije dvije godine pripremila dio građe o Meliki Salihbeg Bosnawi za časopis Instituta posvećen historiji ženskog roda.

„Smatram da je Melika bila nacionalista, ali i nevjerovatna intelektualka i feministkinja jer je željela da bude priznata u javnom prostoru kao intelektualno biće. Smatram da je treba afirmirati kao tešku nekonformisticu koja ide do granice egzibicionizma. Ja ću nastaviti istraživati njenu građu i nadam se da ćete i vi uživati u njoj kao što sam i ja“, kazala je Veladžić.

Izložba “Neprijatelj” je otvorena do 25. novembra.