TOMISLAV ŽULJEVIĆ, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika / ŠANSA DA VAM ZATREBA ORGAN JE 20 PUTA VEĆA OD ŠANSE DA BUDETE DONOR

Transplantacijski sistem u Federaciji BiH suočava se s ozbiljnim problemima. Broj transplantacija i preminulih donora znatno je opao u 2025. godini, dok lista čekanja ostaje stabilna, ali daleko ispod stvarnih potreba pacijenata. „Adnanov zakon“ omogućio je nesrodno darivanje organa, no praksa pokazuje da se još uvijek ne koristi u dovoljnoj mjeri. Razgovarali smo s Tomislavom Žuljevićem, predsjednikom Udrugom dijaliziranih i transplantiranih bolesnika o trenutnoj situaciji i ključnim izazovima.

Gospodine Žuljeviću, kakvo je trenutno stanje s brojem transplantacija i koliko je pacijenata na listama čekanja?

– U odnosu na 2024. godinu, ova godina je bila jako loša po pitanju broja transplantacija (TX). U 2024. smo imali ukupno 36 transplantacija i sedam preminulih donora, dok smo 2025. godine uradili samo 16 transplantacija i imali svega jednog preminulog donora, što je više nego duplo manje. Broj pacijenata na listama čekanja je uglavnom isti zadnje dvije-tri godine. Oko 170 pacijenata čeka na transplantaciju bubrega, 35 na transplantaciju jetre i oko 30 na transplantaciju srca. Ako uzmemo u obzir da je u FBiH oko 2.000 pacijenata na dijalizi, a da bi jedna trećina mogla biti transplantirana, znači oko 600-700 pacijenta, dolazimo do zaključka da je jako mali broj na listi čekanja za transplantaciju bubrega. Više je razloga zašto je to tako.

Federacija BiH je kroz izmjene Zakona, poznatije kao „Adnanov zakon“ od 2024. godine, dobila mogućnost nesrodnog darivanja. Kako pacijenti gledaju na ovu novinu i smatrate li da ona može značajnije smanjiti liste čekanja?

– Sam „Adnanov zakon“ je omogućio tzv. altruistične transplantacije, što je jako dobro ako u obitelji nemate potencijalnog darivatelja. Dakle, sada je moguće da vam susjed, dobar prijatelj ili radni kolega daruje bubreg ili dio jetre. Ne mislim da će ovaj zakon smanjiti liste, ali će sigurno donijeti benefite. Liste će se smanjiti kada budemo koristili druge zakone kao alate, a to je prvenstveno Zakon o darivanju organa i tkiva u svrhu liječenja koji je pretrpio određene izmjene još 2017. godine. Na temelju tih izmjena i dopuna, u FBiH smo svi potencijalni donori ako se nismo drugačije izjasnili. Također, bilo bi dobro i da imamo više živih srodnih i nesrodnih donora.

Koliko je do sada ova zakonska promjena realno donijela nade pacijentima koji nemaju srodnog darivatelja?

– Iako je „Adnanov zakon“ donesen bukvalno u roku od sedam dana, on nažalost nije uspio spasiti Adnana. Ali, ostavio je mogućnost altruističnih transplantacija i to jeste probudilo nadu pacijentima koji nemaju žive srodne darivatelje, ali vjerujte da ne poznajem niti sam čuo za makar jedan par ili transplantaciju koja je urađena na temelju ovog zakona. To zapravo govori o našem licemjerstvu. Dok smo prije nekoliko godina upozoravali da, prema Zakonu, prijatelj/prijateljica ne može donirati bubreg ili dio jetre prijatelju/prijateljici, većina građana se čudila pa i negodovala. Sada kada je to omogućeno, „svi junaci nikom ponikoše“.

Zagovarate edukaciju transplantacijskih koordinatora. Što pacijenti očekuju od njih u onim ključnim trenucima kada se u bolnicama pojavi potencijalni donor?

– Kao Udruga zagovaramo da koordinatori rade svoj posao. Kada imaju potencijalnog preminulog donora, moraju obaviti razgovor s obitelji o eventualnom darivanju i eksplantaciji organa čime bi spasili nekoliko života. Međutim, sve je manje tih razgovora, a i oni koji se vode često završe odbijanjem obitelji iz raznih razloga. Naš zadatak je da ovom kampanjom razbijemo tabue, mitove i dezinformacije i podignemo svijest građana na što višu razinu. Tako ćemo olakšati rad transplant koordinatorima koji će onda imati i više pristanka za doniranje, nakon razgovora sa porodicama potencijalnih preminulih donora.

Često ističete da su transplantacije s preminulih osoba (kadaverične) i dalje na „mrtvoj tački“ našeg sistema. Što je, prema Vašem mišljenju, glavni razlog zastoja i kako da ovaj proces postane prioritet?

– Pa sami podaci od 2025. godine govore da je broj preminulih donora sramotno nizak. Za 12 mjeseci smo imali samo jednog preminulog donora što je najmanje u zadnjih desetak godina. Zbog čega je to tako treba pitati menadžere kliničkih centara, transplant koordinatore i druge koji su vezani uz ovaj segment priče o transplantaciji organa.

Vlada FBiH na svojoj sjednici u 10. mjesecu 2019. godine, a nakon naših prosvjeda pred KCUS-om donijela je određene zaključke od kojih jedan kaže da kliničkim centrima u FBiH transplantacija i transplantacijska medicina mora biti prioritet. Ali to se, nažalost, ne poštuje.