
Prva javna rasprava o Nacrtu zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom u Brčkom održana je danas, a predlagači zakona i predstavnici udruženja građana koja se bave pitanjima osoba s invaliditetom razmijenili su mišljenja o specifičnostima ovog zakona koji je ratifikovala međunarodna zajednica.
Predsjednik zakonodavne komisije u Skupštini Brčko distrikta Ljubiša Lukić, predstavljajući zakon članovima udruženja i građanima Distrikta, rekao je da je cilj ovog zakona smanjenje diskriminacije osoba s invaliditetom prilikom njihovog zapošljavanja u javni ili realni sektor u Brčkom.
– Zakon je usvojen u formi prvog čitanja i nakon dvije javne rasprave vjerujem da ćemo dobiti kvalitetan prijedlog kako da se ovaj zakon unaprijedi i poboljša do njegovog konačnog usvajanja – rekao je novinarima Lukić, dodajući da je zakon ambiciozno rješenje u smislu zapošljavanja osoba s invaliditetom i kvotom koju svaka javna institucija ima da ispuni.
Član radne grupe za izradu zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba sa invaliditetom u Brčkom Stojanka Knežević rekla je da je osnovni razlog za donošenje ovog zakona obaveza iz niza međunarodnih akata koje je BiH ratifikovala i Brčko je nažalost jedina zajednica koja do sada nije na jedinstven način riješila pitanje zapošljavanja osoba s invaliditetom.
– Zakon na poseban način uređuje oblast rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom, a to je segment koji proizilazi iz Konvencije UN. Država treba da stvori sve neophodne uslove da se osobe s invaliditetom zapošljavaju na isti način kako i osobe koje to nemaju – ističe Knežević i dodaje da se zapošljavanje ogleda tako da je javni sektor obavezan da zaposli osobu s invaliditetom.
– Ako se ono ne zaposli u javni sektor iz njega su dužni da plate poseban doprinos koji je označen u iznosu od 25 posto od iznosa prosječne neto plate ostvarene u godini koja dvije fiskalne godine prethodi uplati doprinosa a prema podacima Agencije za statistiku filijala Brčko – navodi Knežević i naglašava da ako poslodavac iz realnog sektora ne zaposli određenu osobu s invaliditetom mora da plati poseban doprinos koji je utvrđen u visini od 0,5 posto od prosječne bruto plate svih zaposlenih kod tog poslodavca.
Sva sredstva koja budu uplaćena na ime posebnog doprinosa biće uplaćena na račun Zavoda za zapošljavanje koji je označen kao nadležno tijelo za implementaciju ovog Zakona.
Stojanka Knežević napomenula je da će primjena ovog Zakona u praksi početi godinu dana od dana njegovog konačnog usvajanja.
Jedan od inicijatora donošenja ovog zakona Udruženje građana “Vjera i nada” i partneri, koji prate proces donošenja ovog zakona, iznijeli su dodatne prijedloge i amandmane.
– Već smo prethodno dostavili niz komentara, od kojih su neki uvaženi. Između ostalog, zalagali smo se da kazne za nesprovođenje zakona snose rukovodioci javnih institucija, a ne same institucije. Takođe, naš zahtjev da javne institucije budu obavezne da 20 posto svojih potreba za robama i uslugama nabavljaju od preduzeća koja zapošljavaju osobe sa invaliditetom treba da budu dio zakona – izjavila je Nataša Damjanović iz udruženja “Vjera i nada”.
Kao posebno problematičnu ističe odredbu koja se odnosi na pravo prednosti osoba sa invaliditetom prilikom zapošljavanja.
– Prema trenutnom nacrtu, osoba sa invaliditetom imaće prednost samo ako je bodovno izjednačena sa drugim kandidatom bez utvrđenog invaliditeta. Tom odredbom se ne nudi značajna prednost kandidatima sa invaliditetom. Zalažemo se za izmjenu tog člana tako da osoba sa invaliditetom mora biti izabrana i primljena u radni odnos ukoliko se plasira među prvih pet kandidata, a u svrhu zadovoljenja propisanih kvota – poručuju iz Udruženja.
Najavili su da će do konačnog usvajanja podnijeti i dodatne amandmane koji se odnose na dalje olakšavanje uslova za osnivanje preduzeća koja zapošljavaju osobe sa invaliditetom te uvođenje olakšica za privredne subjekte koji nabavljaju robu i usluge od tih preduzeća.
– Brčko nema bazu podataka koliko ima osoba sa invaliditetom ali procjena je da ih ima oko 500 i jedan od sljedećih projekta biće i evidentiranje osoba sa invaliditetom kako bi podaci bili kompletirani – kaže Damjanović.
Iz Udruženja „Vjera i nada“ rekli su da najavljena primjena zakona u praksi tek nakon godinu dana od njegovog konačnog usvajanja i nije predugi period uzimajući u obzir da mnoge javne institucije i za sada nemaju izgrađen prilaz za osobe koje koriste te prilaze te da im se da dovoljno vremena da kroz neophodne rekonstrukcije izgrade arhitektonske prilaze.
(FENA)